Dan Sandžaka – podsjećanje na ZAVNOS

Dan Sandžaka – podsjećanje na ZAVNOS

Novopazarski Kulturni centar pod pokroviteljstvom lokalne samouprave tog grada i Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, tribinom “Živjeti ideju antifašizma“ i izložbom rukotvorina i starih zanata, obilježio je 20. novembar, Dan Sandžaka.

Ovaj dan Kulturni centar obilježava od 2012. godine u znak sjećanja na događaj iz 1943. godine, kada je u Pljevljima osnovano Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS).

Urednica programa u Kulturnom centru Novi Pazar, Hasna Zilkić, ističe da se Dan Sandžaka, odnosno Dan ZAVNOS-a obilježava u okviru projekta “Naše narodno kulturno blago”. Cilj tog projekta je, kaže Zilkić, upoznavanje različitih kultura, jer se, dodaje ona, na taj način narodi bolje upoznaju, a kada se bolje upoznaju bolje se i razumiju.

“ZAVNOS je u to vrijeme predstavljao najveće predstavničko i političko tijelo naroda Sandžaka, simbolizujući višestruki trijumf prijateljstva, bratstva, odanosti i časti cjelokupnog njegovog stanovništva. Ovo je praznik, odnosno simbol i ideja zajedništva. Dan Sandžaka je praznik Bošnjaka koji žive u ovoj regiji, ali i svih naroda Sandžaka koji ovaj blagdan doživljavaju kao svoj”, kazala je Zilkić za Anadolu Agency.

Na tribini “Živjeti ideju antifašizma“ govorili su univerzitetski profesor, dr Sead Šemsović, prof. dr Rifat Redžović, direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, Salko Luboder i direktor biblioteke “Ejup Mušović” Tutin, Vahid Demirović.

“Obilježavanje 20. novembra je izuzetno važno jer podsjeća na dan kada su svi stanovnici sa prostora Sandžaka, bez obzira da li su Bošnjaci ili Srbi zajedno stali i podigli glas, sasvim jasno, da su protiv fašizma, izjasnili se da su na antifašitičkoj strani i istrajali u tome, sve do marta 1945. godine kada je jedna grupa tih pojedinaca odustala od te ideje. Sjećanje na ovaj događaj neprestano nas treba podsjećati da kada prihvatimo neku ideju, trebamo ustrajati na njoj. Sjeća nas da nema odustajanja, bez obzira na pritisak koji se pojavi sa svih strana, da ideju trebamo prihvatiti kakva ona jeste u osnovi bila, ona ideja koja nas je držala zajedno, a ona ideja koja se pojavila 1945. definitivno nas više nije držala zajedno, ona nas je sasvim razdvojila. Mi danas vidimo da je ta ideja koja je prevagnula i koja nas je razdvojila, češće prisutna nego ona ideja koja nas je objedinjavala”, kazao je jedan od govornika na tribini “Živjeti ideju antifašizma“, prof. dr Sead Šemsović.

Navodi da Bošnjaci nikada nisu imali neprijateljske aspiracije prema svojim susjedima, da se nikada nisu samoorganizovali u neki fašistički pokret, te da ni danas ne zagovaraju bilo kakvu desnicu u okviru bošnjačkog korpusa. Ističe da bošnjački korpus ne poznaje desnicu.

“Ono što ćemo imenovati bošnjačkom desnicom jeste u stvari stranka srednjeg centra, prema svim međunarodnim standardima. Dakle, drugo je to što mi ne posjedujemo stranku desnice, a onda ona koja je stranka srednjeg centra, nju zapravo prepoznajemo kao desničarsku. Ideje tih ekstremnih ili ideje fašističkih usmjerenja kod nas zapravo nikada nisu ni postojale. Danas mi nemamo neofašizam u bošnjačkim redovima jer ga nismo imali ni onim starim kao fašizam. Bošnjaci imaju tu čast da su kontinuitet antifašizma imali sve vrijeme, neukaljan”, dodao je Šemsović.

Doprinos obilježavanju 20. novembra u Kulturnom centru Novi Pazar dala su i udruženja i pojedinci koji nastoje da od zaborava očuvaju, te na mlađe generacije prenesu vještine i stare zanate, u cilju očuvanja kulturnog nematerijalnog naslijeđa i baštine Sandžaka.

Odluku da se 20. novembar proglasi jednim od najvećih nacionalnih blagdana Bošnjaka u Srbiji, koji se obilježava 17 godina, donijelo je Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) 2005. godine a odluku je potvrdio i Savjet za nacionalne manjine Republike Srbije.

Pored 20. novembra, Dana Sandžaka, nacionalni blagdani Bošnjaka u Srbiji su 11. maj Dan bošnjačke nacionalne zastave, 11. juli, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici i 28. septembar, Dan Bošnjaka.

U gradovima i opštinama Sandžaka, 20. novembar je neradni dan. Na javnim ustanovama tim povodom istaknuta je bošnjačka nacionalna zastava, izvještava AA.

ČESTITKA PREDSJEDNICE BNV POVODOM DANA SANDŽAKA

Predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća dr. Jasmina Curić povodom 20. novembra – Dana Sandžaka uputila je čestitku svim građankama i građanima Sandžaka.

U čestitki se kaže:

Tog historijskog dana, 20. novembra 1943. godine, kad je u Pljevljima održana osnivačka sjednica Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka –  ZAVNOS-a, sandžački Bošnjaci, Albanci, Srbi i Crnogorci vođeni idejom antifašizma, suživota i univerzalnih ljudskih vrijednosti, u vihoru Drugog svjetskog rata, opredijelili su se za teritorijalnu, multietničku i autonomnu regiju Sandžak.

Sa ponosom ističemo da su građani Sandžaka u Drugom svjetskom ratu organizovano pokazali svoje jako antifašističko opredjeljenje koje i danas jasno pokazuju.

Svim građankama i građanima Sandžaka, u ime Bošnjačkog nacionalnog vijeća i u svoje ime, čestitam Dan Sandžaka uz poruku da smo zajedno, jedinstveni i složni možemo izgrađditi Sandžak kao mjesto sigurnog, slobodnog, demokratski uređenog i ekonomski jakog mjesta za život.

Dr. Jasmina Curić

Predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća “

(MiruhBosne/Agencije)

Previous Obilježena 29. godišnjica početka raspuštanja logora Manjača: Istina se ne može sakriti
Next OHR Dejtonom i Ustavom korak po korak raskrinkava Dodika

You might also like

HISTORIJA

Muftija Murat Šećeragić: Spojio ahmediju i crvenu petokraku

  U vrijeme kad historijska istina o zbivanjima tokom Drugog svjetskog rata postaje složenija i manje jasna, ali ne zbog novih naučnih otkrića, koja bacaju bitno drugačije svjetlo na događaje iz

SPORT

Mundijal – Sandžak navija za Maroko

Ljubitelji fudbala u Novom Pazaru, najvećem gradu srbijanske regije Sandžak, izvjesili su zastavu Maroka čime su jasno pokazali za koga navijaju u polufinalnim utakmicama Svjetskog prvenstva u Kataru, javlja AA.

HISTORIJA

Prtenjaši

-Čitav onaj predio počevši od Rame, te zahvativši Gornji Vakuf, pa onda skrenuvši napoprečac Fojnici, sačuvao je u živom današnjem jeziku uspomenu na nekakve „Prtenjaše”. Ko su i što su