Davutoglu u Sarajevu predstavio svoju knjigu ‘Civilizacije i gradovi’
Donedavni premijer Republike Turske Ahmet Davutoglu danas je u Sarajevu predstavio svoju knjigu “Civilizacije i gradovi”.
U kratkoj izjavi za medije istakao je kako u današnjem vremenu Sarajevo može poslužiti kao primjer multikulturne koegzistencije i ljudske baštine.
– U knjizi je nekoliko referenci na Sarajevo kao model kosmopolitizma i posebna mi je čast i zadovoljstvo zbog bh. izdanja moje knjige. Glavna poruka je da u ovo kritično vrijeme u historiji, kada su ksenofobne, islamofobne, rasističke i radikalne tendencije u porastu, Sarajevo i Bosna i Hercegovina mogu biti pouka iz multikulturalizma za Evropu – izjavio je Davutoglu.
Naveo je da u svakom društvu postoje teškoće, što je BiH iskusila, te da svi politički lideri imaju odgovornost da multikulturalizam uspije u središtu Evrope i da bude model za druge.
Promotor Mufid Memija je kazao da knjiga “Civilizacije i gradovi” turskog državnika i univerzitetskog profesora Ahmeda Davutougla predstavlja jedno duboko i sveobuhvatno djelo koje nivelira civilizacijske krugove od Sjeverne Afrike, Južne Azije, Dalekog Istoka, Evrope, a bavi se također sjevernoameričkom civilizacijom.
– Ovo je jedno veoma podsticajno djelo i smatram da će zauzeti mjesto u kulturnoj historiji ove digitalne epohe. Knjiga pokazuje da se zapravo civilizacija rađala uporedo u svim djelovima gdje je čovjek živio i svaka civilizacija ima svoje vrijednosti. Poruka knjige je “jedan smo rod”, dakle čovječanstvo je napravilo civilizaciju i gradove i čovječanstvo to baštini. Jedan drevni egipatski pisac je zapisao da je osnovna zadaća utemeljitelja gradova bila da svoje bogove smjeste u sigurno utočište – naveo je Memija.
Knjiga “Civilizacije i gradovi”, kako je kazao promotor Bogić Bogićević, veoma je zanimljiva za sadašnje i buduće generacije.
– Govori o gradovima i civilizacijama, govori o gradovima koja su čedo osvajača kao što su Sarajevo, Mostar, Prizren, Skoplje, pa preko susreta civilizacija od Indije do Kuala Lumpura. Govori i o Kuala Lumpuru gdje je Davutoglu predavao kao gradu gdje se susreću islamska, kineska i indijska civilizacija. Govori o Sarajevu kada je on prvi put boravio ovdje i kao da slušao njegove riječi koje kažu ‘Ja nisam grad samo tuge, ja sam grad ponosa, tolerancije i uvažavanja i mira’. Zanimljiva je i jedna njegova misao ‘kada bi se svi gradovi koje su ljudi izgradili srušili, oni bi se ponovo obnovili zahvaljujući duhu Sarajeva’ – izjavio je Bogićević.
Kaže da je njegovu pažnju najviše privukao dio o gradovima susretima civilizacija, a to su Jerusalem, Kairo i Istanbul.
– Ja bih volio da je tamo i Sarajevo, ali očigledno da Isa-beg Ishaković nije živio prije 2.000 godina. Poruka knjige je da ljudi obogate sebe, ali i svoje okruženje putujući svijetom da znaju gdje se nalaze i kako su zapravo gradovi i civilizacije nastajali i nestajali – dodao je Bogićević.
Promotor Fikret Karčić je kazao da se Davutoglu bavi s tri velike teme i da je za sve njih karakteristična riječ dubina.
-Prvo je filozofska dubina, drugo je strategijska i treće historijska dubina. Autor govori o organskoj vezi koja postoji između civilizacija i gradova – kazao je Karčić.
Sudbina gradova, kako je navedeno u predgovoru, identična je sa sudbinom civilizacije kojoj pripadaju unutar povijesnog toka. Osnovni pojam ove knjige, koja analizira odnos civilizacija i gradova, jeste pojam stožernih gradova. Ovi gradovi, koji čine indikatore uspona i pada civilizacija, osiguravaju da se civilizacijski parametri reflektiraju na vrijeme i prostor unutar povijesne zbilje, tako što su nekad prisutni u arhitektonskoj formi ili u muzičkom ritmu, nekad u kontinuitetu intelektualne tradicije ili na plodonosnom tržištu koje se nalazi na trgovačkim putevima, a nekada u centru političkog sistema.
-Dijelove ove knjige, koji se odnose na balkanske i bosanske gradove, napisao je glas iz srce. Taj glas će do posljednjeg daha s ljubavlju spominjati Bosnu i bosanske gradove – zapisao je Ahmet Davatoglu.
You might also like
Bošnjak čiji su komentari perzijskih klasika prevođeni na njemački i engleski jezik
Autori teksta: Dr. Munir Drkić, Dr. Namir Karahalilović • Ilustracija: Kraj Sudijevog komentara Bustana, prepisan iz autografa 1037/1628. godine u kojem je prepisivač naveo pravo ime autora (GHB, R-1630, fol.
VIDEO Marko Vešović o sebi i onima koji su ga smatrali “izdajnikom”
Marko Vešović, nedavno preminuli bosansko-crnogorski književnik i njegov upečatljiv govor iz 1992. godine…
Zašto je Mak Dizdar 1971. podnio ostavku na članstvo u Upravi Udruženja književnika
Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća na jugoslavenskoj političkoj, društvenoj i kulturnoj sceni lomila su se koplja koja su dvadesetak godina nakon toga zadala i smrtonosni udarac samoj