Desetogodišnjica nezavisnosti Kosova: Brojne spone između Albanaca i Bošnjaka

Desetogodišnjica nezavisnosti Kosova: Brojne spone između Albanaca i Bošnjaka

 

Brojne su spone između Albanaca i Bošnjaka, historijske, vjerske i kulturne, bilo da se o genezi tih veza zna i govori ili da je znanje oskudno, pa čak i nikakvo, rečeno je na tribini (okruglom stolu) u Sarajevu održanoj u organizaciji Zajednice Albanaca u Bosni i Hercegovini povodom decenije od proglašenja nezavisnosti Republike Kosovo.

Bošnjaci su jedan od faktora stabilnosti u mladoj državi Kosovo, ustvrdio je jedan od uvodničara Ćerim Bajrami, zamjenik kosovskog ministra za dijasporu, dodajući da Bošnjaci i Albanci, dva stara i bliska naroda, nemaju sporova kroz historiju te danas imaju iste aspiracije prema članstvu u Evropskoj uniji.

Prema popisu iz 2011. godine, Bošnjaka na Kosovu je bilo oko 28.000 i više od 2.000 popisanih je kao prvi maternji jezik navelo bosanski. Najviše ih živi u prizrenskoj općini, a zastupljeni su i na području Peći, Dragaša, Mitrovice, kao i manji broj u Prištini. Imaju tri mjesta u kosovskoj skupštini, odmah iza Srba s deset poslanika, rekao je Bajrami.

Uprkos svemu, Bosna i Hercegovina još nije priznala Republiku Kosovo, dodao je, a dvije države primjenjuju rigorozan međusobni vizni režim, što je dovelo do prekida ili otežanja doskorašnjih čvrstih veza iz vremena zajedničkog življenja u Jugoslaviji – privrednih, ekonomskih, trgovinskih, poslovno-investicijskih, naučno-obrazovnih, kulturnih, sportsko-turističkih, rodbinskih i prjateljskih.

Nepriznavanje dokumenata Kosova stvara nesagledive posljedice državljanima BiH kosovskog porijekla u smislu rješavanja egzistenacijalnih pitanja i problema, kao što su pitanja radnog staža, penzija, priznavanja izvoda iz matične knjige rođenih i umrlih, sklapanja brakova i niza drugih pitanja od posebnog značaja i interesa za obje države i građane, upozorili su organizatori ove tribine.

Kako je primarni cilj skupa bio da, ne ulazeći u političku sferu odnosa između dviju država niti u buduće elemente tih odnosa, ukaže na probleme s kojima se suočavaju građani BiH i Kosova zbog međusobne primjene rigoroznog viznog režima, apelirano je da u Bosni i Hercegovini bude donesena odluka o priznavanju dokumenata Kosova, što će građanima porijeklom s tog područja omogućiti rješavanje životnih i egzistencijalnih problema. Upućen je i apel da institucije dviju država pokrenu razgovore s ciljem ukidanja viznog režima.

Značajan dio današnje tribine bio je posvećen učešću Albanaca u odbrani Bosne i Hercegovine devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je, po riječima predsjednika Saveza Albanaca u BiH Muharrema Zejnullahua, na jednom sastanku data besa, tradicionalna i nepobitna riječ, da učesnici neće napustiti Bosnu i Hercegovinu u njenim najtežim momentima već snositi ratne teškoće zajedno s drugim građanima.

– Mi u Bosni i Hercegovini se ne osjećamo kao nacionalna manjina, naprotiv, osjećamo se autohtonim jer smo tako dugo tu, što govore i toponimi, imena mjesta i naselja – kazao je Zejnullahu.

O učešću Albanaca, vojnika na prvim linijama i komandanata, u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini, na tribini je govorio i prof. dr. Ismet Alija. U prilog tome je, između ostalog, naveo susret Alije Izetbegovića sa Salijem Berišom iz 1993. godine, kada je Izetbegović rekao da Albanci aktivno učestvuju u odbrani zemlje na čijem je čelu.

O bošnjačko-albanskim odnosima i sponama te osjećaju bliskosti, gledano iz historijskog ugla, govorio je prof.dr. Enes Pelidija, podsjetivši da je nezavisnost Republike Kosovo proglašena 17. februara 2008. godine u 16 sati, a dan kasnije uslijedilo priznanje od više država da bi do danas to učinilo više od stotinu zemalja.

Prijateljstvo seže i od Srednjeg vijeka, iz vremena vladavine bosanskog kralja Stjepana Tomaša, a nakon toga slijedi višestoljetno zajedničko bivstvovanje u granicama Osmanskog carstva, kada je saradnja među Bošnjacima i Albancima bila izraženija nego i danas.

U XIX stoljeću je Husein-kapetan Gradaščević, ne slučajno, otišao na Kosovo, gdje je nanio poraz osmanskoj vojsci, a tokom Drugog svjetskog rata, značajan broj Bošnjaka iz Sandžaka je našao spas bježeći na Kosovo i u Albaniju, što je činjenica o kojoj niko ne govori, istaknuo je Pelidija.

Izlaganje je završio konstatacijom o učešću Albanaca, zajedno sa svim ostalim patriotima, u borbi za odbranu i priznanje Bosne i Hercegovine devedesetih godina prošlog stoljeća.

Pelidija je naveo i podatke o ukupno 1.739.825 stanovnika na Kosovu i od toga, 32.000 Bošnjaka. Prema popisu iz 1991., Bošnjaka je bilo 57.826, tri posto među 1.996.000 svih stanovnika.

Na prepolovljavanje njihovog broja na Kosovu, u odnosu na ’91. godinu, utjcalo je više subjektivnih i objektivnih okolnosti, zaključio je.

Previous Pezer prvak Balkana s novim državnim rekordom
Next BEĆIROVIĆ: GRAĐANSKE STRANKE TREBAJU IMATI JEDNOG KANDIDATA ZA PREDSJEDNIŠTVO

You might also like

HISTORIJA

Lovrenović: Bobovac je isključivo prijestolnica Bosanskog kraljevstva

  Bobovac – prijestolnica Bosanskog kraljevstva i mjesto gdje se čuvala kruna bosanska… Prekrajanje povijesti BiH, a u tom okviru i povijesti srednjovjekovne Bosne, uzelo je novog maha s raspadom

NAŠI DANI

Borrell i Blinken snažno podržali teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine

Šefovi diplomacija Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država Josep Borrell i Antony Blinken u zajedničkoj izjavi su poručili da je evropska integracija prioritet za cijeli Zapadni Balkan te su izrazili

NAŠI DANI

„Merhamet“ uputio 100 tona brašna ugroženom stanovništvu Gaze

Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“ uputilo je danas pet šlepera brašna stanovništvu Gaze. Riječ je o 100 tona ove životne namirnice, čija ukupna vrijednost iznosi oko 209.000 konvertibilnih maraka. Prema riječima