Dibek i ćuskija 150 godina čuvaju tajnu tucane kahve (Video)

Dibek i ćuskija 150 godina čuvaju tajnu tucane kahve (Video)

Tradiciju Mušine tucane kahve dugu 150 godina, održava Hajrudin Burek Banča sa sinovima, koji u svojoj radnji na Baščaršiji svakodnevno prži i tuca kahvu čiji opijajući miris mami domaće i strane turiste da svrate, a neki od njih se usude da tucaju kahvu i tako osjete tradicionalni način mljevenja.

U razgovoru za Fenu, Burek pojašnjava kako je riječ o najstarijom kahvi u Sarajevu, koja je specifična jer se tuca u kamenom dibeku starom više od 150 godina.

– Ubaci se pržena kahva i ćuskijom teškom 15 kilograma, koja je stara kao i dibek, tuca se kahva. To je uspomena na dedu Muharema Bekrića Mušu s Vratnika. Mi čuvamo tradiciju koju je on počeo 1895. godine, a po njemu se i zove Mušina kahva – kazao je Burek.

Ističe kako nijedan mlin ne može dati takav neodoljiv miris kahve, kao što je to miris kahve koja se tuca u dibeku.

– Kad se kahva istuca uzima se sito za brašno i prosije, a ono što ostane vraća se u dibek. To je proces koji traje sat i po za sedam kilograma kahve – objašnjava Burek te dodaje kako se tucana kahva najviše prodaje u mjesecu ramazanu.

Ova tucana kahva je nadaleko čuvena, te su je mnoge poznate mušterije koje su dolazile u posjetu Sarajevu kušale. Među njima je bio i nobelovac Ivo Andrić, a čest gost bio je poznati putopisac Zuko Džumhur koji je ostavio u amanat napisane ‘nazive’ bosanske kahve. To su ‘sehur kahva’, ‘krmeljuša’, ‘dibekuša’, ‘dočekuša’, ‘razgovoruša’, ‘šutkuša’, ‘dremuša’, ‘merakuša’, ‘rastjeruša’, ‘srkletuša’, ‘doljevuša’, ‘potrkuša’, ‘ječmenuša’, i ‘iftar kafa’.

-Za tucanu kahvu Džumhur je napisao, a što je i slogan ove kahve: ‘Ova se kahva pije ko može i ko smije, ko može zbog ćuskije, a ko smije zbog srca’ – ispričao je Burek.

U razgovoru s ovim obrtnikom skoro da nije bilo moguće izdvojiti nekoliko minuta, a da neko ne svrati, uputi pozdrave ili kupi kahvu. Burek kaže da se vodi narodnom poslovicom “Hedija nije mito i car ima ducaf za nju”, te mušterije kad dobiju 100 grama kahve više, kaže im da je to hedija.

Pored Andrića i Džumhura, u čarima tucane kahve na ovom mjestu uživale su i druge poznate mušterije iz Bosne i Hercegovine i svijeta, o čemu svjedoče fotografije koje krase Burekovu radnju.

– Ovo su moji gosti, popularni turski glumac Kenan Imirzalioglu, kod nas poznatiji kao ‘Ezel’, pa Milorad Mažić iz Srbije koji je jedan od najboljih fudbalskih sudija, pa bivši predsjednici Hrvatske Ivo Josipović i Stipe Mesić, pjevač Željko Bebek, zatim glavni turski šeh, pa hafiz Burhan te moj komšija pjevač Eldin Huseinbegović. Dolazila je i Gertruda Munitić, diva Sarajevske opere, Faruk Hadžibegić, kapiten reprezentacije bivše Jugoslavije, Vladimir Petković, trener reprezentacije Švicarske i nekadašnji igrač Sarajeva, a velika mušterija mi je bio i gospodin Bišop, zamjenik direkora CIA-e – kazao je Burek u razgovoru za Fenu.

Previous Ljudi u Bosni i Hercegovini iscrpljuju se aferama koje su namještene
Next Mladi iz Visokog u akciji: Čiste deponije smeća, u planu i pošumljavanje

You might also like

NAŠI DANI

NA DOBRINJI ODRŽANA ĆETENIJADA

Na platou Bosanske tržnice na Dobrinji sinoć je pred velikim brojem prisutnih građana, održana ćetenijada – takmičenje u pravljenju ćetenije – tradicionalne bosanskohercegovačke poslastice. Manifestaciju je organiziralo Udruženje građana „4T“

BAŠTINA

Rimski most na Kožetini – Ustikolina

Na ušću Gabelskog potoka u rijeku Drinu, na desnoj obali rijeke Drine, u mjestu Kožetin nalazi se stari kameni most, koji je poznat pod nazivom Rimski most. Historijski i kulturni

BAŠTINA

Ban Jelačić prilikom ustoličenja: Sablja ‘Oslonio sam se na Allaha’ i konj bosanskog bega

Manje su poznate činjenice da je ban Jelačić tokom svoje instalacije za bana hrvatskog, dalmatinskog i slavonskog u Zagrebu 1848. godine nosio sablju s arapskim natpisom “Oslonio sam se na