‘Divanhana’ širi sevdah po Evropi

‘Divanhana’ širi sevdah po Evropi

Sarajevski bend „Divanhana“, koji izvodi tradicionalnu muziku, u sedam godina postojanja koncertnim aktivnostima obišao je gotovo cijelu Evropu. Uglavnom izvode tradicionalnu muziku Balkana sa primjesama drugih muzičkih pravaca i posebnim osvrtom na sevdalinku. Do sada su izdali tri studijska albuma, te održali na desetine koncerata u Bosni i Hercegovini, regiji i svijetu.

Šest mladih muzičara okupljenih u bend „Divanhana“ za kratko vrijeme postali su prepoznatljiv muzički brend. Nastali su prije sedam godina, dok su još bili studenti Muzičke akademije u Sarajevu. Način na koji izvode tradicionalnu muziku postigao je veliku popularnost na ovim prostorima.

Divanili pa napravili bend

Inicijatori ideje benda 'Divanhana' bila je grupa studenata Muzičke akademije u Sarajevu: Neven Tunjić

Inicijatori ideje benda ‘Divanhana’ bila je grupa studenata Muzičke akademije u Sarajevu: Neven Tunjić

„Inicijatori ideje benda ‘Divanhana’ bila je grupa studenata Muzičke akademije u Sarajevu, koji su se 2009. godine sastali na zajedničkom projektu Muzičke akademije pod nazivom ‘Etno akademik’, gdje su se studenti raznih odsjeka udružili kako bi se izučavala i izvodila na neke nove načine tradicionalna muzika Balkana“, kaže Neven Tunjić, jedan od osnivača benda.

Iza članova ovog sastava je mnogo proba i vremena provedenog u studiju, priča nam Nedžad Mušović, osnivač i harmonikaš u bendu.

„Tako je nekako i naziv došao – ‘Divanhana’ – puno smo se družili, razgovarali, divanili, što bi rekli. Tako je potekao taj naziv. Rad nas je doveo na ovu poziciju gdje jesmo. Danas nas nekako uvrštavaju u ambasadore naše domovine, što nam je zaista velika čast.“

Njihove obrade sevdalinki ubrzo su postale popularne, kako u Bosni i Hercegovini, tako i izvan nje. Uslijedili su pozivi za koncerte u brojnim gradovima Europe i šire.

„Bili smo zaista u skoro svakoj zemlji Evropske unije. Obišli smo i zemlje regije, ovdje smo bili po čitavom Balkanu. Gledamo da radimo u Bosni i Hercegovini jako puno koncerata. U protekle dvije godine ‘uradili’ smo preko 40 gradova u Bosni i Hercegovini. Pa ljudi pitaju: ‘Zar ima toliko gradova u BiH?’. Zaista, trudili smo se da svaki Kulturni centar obiđemo.

Nailazili smo na jako puno tih centara gdje nije niti jedan koncert organizovan, nije očišćeno kako treba. Mi smo se zaista potrudili svim snagama da uđemo u te centre, da dovučemo ljude, bukvalno, da napravimo neki kulturni događaj. A još draže nam je to što je sevdah u pitanju, pa su se ljudi nekako odazivali na te pozive i na takve događaje“, kaže Nedžad Mušović.

Muzika spaja ljude

O iskustvima sa nastupa priča nam bubnjar Rifet Čamdžić:

„Jako je lijepo otići u neku državu gdje ste sigurni da niko nije čuo za sevdah, a jako je teško otići recimo u Španiju i Portugal i predstaviti se, jer znamo kakvu oni imaju svoju tradicionalnu, izvornu muziku, koliko je to jako, a tamo dobiti vrlo visoke kritike. Tako mogu sa sigurnošću reći da smo jako zapaženi na bilo kom festivalu, na bilo kom nastupu. Počelo se događati da ljudi, recimo, dolaze avionom, putuju 300, 500 kilometara da dođu na naše koncerte.“

Bendu se posljednja priključila Naida Čatić, koja je zamijenila bivšu članicu, Lejlu Ćatić.

Sevdah je izabrao mene više nego ja njega: Naida Čatić

Sevdah je izabrao mene više nego ja njega: Naida Čatić

„Ja kažem da je nekako sevdah izabrao mene, više nego što sam ja izabrala sevdah. Potičem iz porodice koja je na neki način vezana uz osmanski period, a znamo da su i sevdalinke ponajviše vezane uz osmanski period, kako su putovale vremenom i civilizacijom do Bosne i Hercegovine. Ta tradicionalna porodica i sam način življenja, i sama kuća u kojoj sve podsjeća na sevdah, zapravo je na neki način odredilo mene“, objašnjava Naida.

Sevdah sve popularniji u Evropi

Naida kaže da je sevdah sam po sebi i više od pjesme i za izvođenje ove vrste muzike potreban je poseban dar.

„Važno je to da sevdah u Bosni i Hercegovini na neki način spaja ljude, da je sevdah spona između nas sviju. Mi trebamo sevdahom, našom jedinstvenom unikatnom muzikom da budemo bliži jedni drugima, da se čvrsto držimo za ruke. Ako nam muzika koja nam je ostavljena kroz historiju može biti spona između nas, neka to tako i bude.“

Posljednjih godina u Europi se sve češće organiziraju festivali tradicionalne muzike, na kojima sevdah ima posebno mjesto, zaključuje Neven Tunjić.

„Sevdah je vrlo dobro prihvaćen, ne morate vi ljudima pretjerano objašnjavati da je to tradicionalna muzika Bosne i Hercegovine, da smo mi iz Sarajeva, da je to slično fado muzici. Ljudi unaprijed mnogo o tome znaju, iako nam znaju nekad i zamjeriti ako ne ispričamo o nekim pjesmama priče, ne objasnimo tačno o čemu se tu radi. Njih to mnogo zanima i sve je veći interes u Evropi i svijetu za sevdahom, što pokazuju uspjesi, kako ‘Divanhane’ tako i ostalih kolega na sevdah sceni.“

https://www.youtube.com/watch?v=R2O4LHq4m-Y

 

(RSE/MiruhBosne)

 

Previous Njihove prostirke traju decenijama: Sjenički ćilimari u borbi za opstanak ovog starog zanata
Next Sejfo Šehović je apsolutno najjači takmičar u svojoj kategoriji: osvojio tri zlata na SP-u u powerliftingu

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Režiser Ayo Tsalithaba povukao film s Berlinalea zbog njemačke podrške Izraelu

Režiser iz Gane Ayo Tsalitaba povukao je svoj film s prestižnog filmskog festivala Berlinale, protestujući zbog podrške koju Njemačka pruža izraelskom ratu u Pojasu Gaze, javlja Anadolu. “Donio sam odluku

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

U Bošnjačkom institutu održan Međunarodni naučni simpozij na temu „Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski Pogledi“

Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića bio je organizator Međunarodnog simpozija na temu „Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski Pogledi“ koji je održan jučer, 19. decembra 2023. godine. Simpozij je otvorila v. d. direktorica

KULTURA I UMJETNOST

Nagrađeni ‘Most mira’ prvi ekološki objekat u Bosni i na Balkanu

Omladinski Centar “Most mira”; arhitekte Vernesa Čauševića i mirovnog aktiviste Kemala Pervanića, dobio je prestižnu međunarodnu nagradu Lafarge Holcim za održivu izgradnju te Srebrnu medalju za Evropsku regiju. Nagrada Holcim