Dječak Ahmed istražuje i otkriva ‘kamene spavače’

Dječak Ahmed istražuje i otkriva ‘kamene spavače’

Petnaestogodišnji Ahmed Huremović na sasvim neobičan način započinje i provodi svoje slobodne dane, pa i u doba pandemije. On uči, istražuje i otkriva, ulijevajući nadu da u Bosni i Hercegovini odrastaju generacije, koje će na najbolji način znati voditi brigu o svojoj domovini i njenom blagu.

Nakon buđenja, u jutarnjim satima, za razliku od većine svojih vršnjaka, on uzima olovku i papir i pažljivo planira proces čišćenja lokaliteta na kojima se nalaze „kameni spavači“.

Potom pripremi i kompletan pribor koji mu je potreban, pa se zaputi prema lokaciji koju je već ranije odredio.  Kada obilazi neku novu nekropolu, tada pripremi svu potrebnu literaturu u kojoj se ta nekropola spominje.

“To mi pomaže da uporedim sa podacima koje sam ja prikupio”, govori nam ovaj učenik prvog razreda srednje škole iz Kalesije.

Tada, uz literaturu, ponese i građevinski metar, ali i običnu školsku kredu, koja mu služi za sjenčenje motiva na stećcima. Najčešće posjećuje istočni dio svoje općine, ali i druge dijelove u kojima se nalazi najveći broj nekropola i stećaka. Ponekad, zajedno sa svojim ocem Samirom, utvrdi da još uvijek postoje nekropole za koje se mislilo da su uništene, a ponekad, na nepristupačnim nekropolama, otkrije i nove stećke.

Sada, priča nam, u ovim teškim vremenima, i u skladu sa svim naredbama i preporukama, znatno manje obilazi stećke, ali vrijedno priprema planove kada dođu bolja vremena.

„Uprkos ovoj nesretnoj situaciji, otac i ja, poštujući sve mjere nadležnih, nađemo vremena da posjetimo nama najbližu nekropolu i očistimo nekoliko stećaka“, kaže Ahmed.

Cjelovit tekst na: Al Jazeera

Previous Mještani Željeznog Polja pokrenuli masovnu proljetnu sjetvu (Video)
Next Prehrambena industrija u prva 3 mjeseca povećala izvoz za 11,64%

You might also like

BAŠTINA

Ponovo osvijetljena Kozija ćuprija

  U okviru projekta revitalizacije/sanacije historijskog puta od Bentbaše do Kozije ćuprije lijevom stranom Miljacke, sanirana je rasvjeta čuvenog mosta Kozija ćuprija. Po informaciji Službe za investicije, plan i analizu

BAŠTINA

Misterija ćilima kojeg čuva Zemaljski muzej zainteresirala naučnika iz Italije

  O safavidskom ćilimu iz 17. stoljeća koji se od kraja 19. stoljeća čuva u Zemaljskom muzeju BiH, italijanski naučnik i istraživač Alberto Boralevi čitao je u enciklopedijama čitav svoj

BAŠTINA

Historijsko mjesto: Treba li Tuzli spomen na Zmaja od Bosne?

Kuća Bakir-bega Tuzlića, koja je u vrijeme Osmanskog carstva bila jedan od strateških objekata u kojem se odlučivala sudbina bosanskog naroda u tom periodu, odavno se može vidjeti samo na