Dok Dodik štiti interese Hrvatske u slučaju Pelješkog mosta, oni mu šalju otpad pod nos

Hrvatski portal Express.hr objavio, prema njihovim nezvaničnim saznanjima, da je Hrvatska donijela odluku da ide u gradnju svog odlagališta nuklearnog otpada, na Trgovskoj gori u Sisačko-moslavačkoj županiji, blizu granice s Bosnom i Hercegovinom.

-Nije, što će biti najveći problem, postignut niti konsenzus s lokalnim stanovništvom i s Bosnom i Hercegovinom, koji se žestoko protive dolasku otpada na Trgovsku goru. Slovenci zagovaraju naš ulazak u projekt Vrbina, pa im onda, može se čuti od dobro upućenih izvora, odgovara i bosanski protest. Hrvatska i Slovenija imaju obavezu svoj dio otpada iz Krškog zbrinuti 2023. godine – navodi se u tom tekstu.

Hrvatski ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić i slovenska ministrica infrastrukture Alenka Bratušek u septembru će u Ljubljani konačno objaviti odluku hrvatske i slovenske strane o tome hoće li nisko i srednjeradioaktivni nuklearni otpad iz elektrane Krško zbrinjavati u jednom, zajedničkom skladištu, koje Slovenci unatrag nekoliko godina planiraju u Vrbini pored Krškog, ili će se svako pobrinuti za svoju polovicu, kod kuće. 

I tako dok Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, proglašava gradnju Pelješkog mosta prije rješavanja pitanja granice između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, vitalnim nacionalnim interesom Republike Srpske, Hrvatska će po svoj prilici istrajavati u odluci da svoj nuklearni otpad smjesti na granicu sa Bosnom i Hercegovinom.

Bosanskohercegovačke vlasti, uključujući načelnike općina koje bi ovo najviše pogodilo, a to su Cazin, Bihać, Velika Kladuša, Bužim, Bosanska Krupa, Krupa na Uni, Sanski Most, Ključ, Ribnik, Bosanski Petrovc, Bosanski Novi, Bosanska Kostajnica, Bosanska Dubica i Prijedor, već unazad nekoliko godina insistiraju da se država Bosna i Hercegovina založi da ne dođe do odlaganja otpada na Trgovskoj gori, Milorad Dodik se brine za prava susjedne zemlje.

Među onima koji su se bunili protiv odlaganja otpada na Trgovskoj gori su državni zastupnici, ministri, entitetske vlasti, uključujući i ministricu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Vladi RS-a Srebrenku Golić, koja je u više navrata na razne načine bila angažirana da se spriječi ova pogubna odluka susjedne zemlje.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović je u martu na konferenciji u Sarajevu koja je bila organizirana na temu odlaganja otpada na Trgovskoj gori, kazao da je Hrvatska kada je krenula u ove aktivnosti imala sedam potencijalnih područja za odlagalište radioaktivnog, odnosno nuklearnog otpada. Kasnije su, dodao je on, ostale samo četiri, da bi na kraju ostala samo jedna lokacija – Trgovska gora.

-Važno je napomenuti da su institucije u BiH na svim nivoima, u skladu sa svojim nadležnostima i ovlaštenjima, kao i nevladin sektor, pokrenule veliki broj značajnih aktivnosti i medijskih kampanja kako bi se ova problematika što više aktuelizirala- naveo je tada ministar Šarović.

Međutim, dodao je on tada, nije se našlo razumijevanje s hrvatske strane, odnosno odbijene su sve primjedbe vezane za postupak strateške procjene uticaja na okolinu.

-Po meni, u narednom periodu, bilo bi potrebno da se traži od Republike Hrvatske da se uvaže zahtjevi građana BiH, nevladinog sektora, lokalne zajednice, jedinica lokalne samouprave, kantonalnih, entitetskih, državnih institucija, i odustane od daljeg procesa određivanja konačne lokacije za izgradnju ovog odlagališta -izjavio je tada Šarović.

Ministrica Golić je na toj konferenciji u martu podsjetila da je rijeka Una proglašena prirodnim dobrom, parkom prirode, u neposrednoj blizini nalazi se Nacionalni park Una.

-Zar je prirodno da vlasti jedne zemlje žele da zagade “krajiški biser”, rijeku Unu, da unište ono što ljudi uzgajaju. Što je najgore, lokacija koju su odabrali ni geološki ne odgovara toj vrsti skladištenja i lagerovanja te vrste otpada, jer je to tlo vodopropusno, ispresijecano vodotokovima koje se ulijeva direktno u rijeku Unu, a pored svega trusno, šesti, sedmi stepen trusnosti. Ni jedna parametar ne odgovara-istaknula je Golić.

Kazala je da ukoliko predstavnici BiH budu složni i tražili da se to doslocira, zbog dobrosusjedskih odnosa BiH i Hrvatske, “da će ipak Republika Hrvatska, u svojim ogranima, preispitati svoju prvobitnu odluku i da će taj otpad odlagati na mjestu gdje postoje ekološki i drugi parametri, seizmički, geološki, koji će biti pogodni da se ta vsta otpada odlaže.

Ministrica okoliša i turizma u Vladi Federacije BiH Edita Đapo je podsjetila da su općinske vlasti, Unsko-sanski kanton, oba entiteta i državni Parlament donijeli rezulocije kojima se protive odlagalištu na samoj granici sa BiH.

Predsjedništvo BiH je također u martu zatražilo od Republike Hrvatske da lokaciju Trgovska gora, općina Dvor, Republika Hrvatska, koja se nalazi u neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom, izuzme kao mjesto predviđeno za odlaganje i skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada te da na svojem teritoriju osigura drugu adekvatnu lokaciju za te namjene, koja nije u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom.

Predsjedništvo je tada zadužilo Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine da putem diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH informira zemlјe članice Evropske unije i međunarodne organizacije koje se bave pitanjima zaštite životne sredine o ovom pitanju i stajalištima BiH. Istaknuo je kako će Predsjedništvo BiH u sklopu svojih ovlasti u odnosu na ovo pitanje insistirati na punoj zaštiti svih prava koja Bosni i Hercegovini pripadaju po pravilima i normama međunarodnog prava, piše Faktor.

Iz Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Feni je pojašnjeno da prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Program za period do 2025. godine) prati aktivnosti Hrvatske o ovom pitanju.

Njihova dužnost je da u okviru nadležnosti informiraju Predsjedništvo, Parlamentarnu skupštinu, Vijeće ministara BiH kao i Radnu grupu za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s mogućom izgradnjom odlagališta nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora, općina Dvor.

Ovim nacionalnim programom planirano je skladištenje radioaktivnog otpada niske i srednje radioaktivnosti nastalog u Hrvatskoj, kao i nastalog u nuklearnoj elektrani Krško tokom procesa rada od 1983. godine do 2023. godine s mogućim produženjem rada još 20 godina do 2043. godine.

– Ujedno, planirano je i zbrinjavanje kontaminiranog materijala, niske i srednje radioaktivnosti, koji će proisteci iz procesa razgradnje ove elektrane – kažu u nadležnoj državnoj agenciji.