Dvostruki doktor političkih nauka: Znanje treba tražiti i van granica naše zemlje, ali se u nju treba i vratiti, te sopstvenim rezultatima doprinijeti njenom napretku

Dvostruki doktor političkih nauka: Znanje treba tražiti i van granica naše zemlje, ali se u nju treba i vratiti, te sopstvenim rezultatima doprinijeti njenom napretku

Kao izbjeglica iz Sarajeva, Jasmin Hasić sa roditeljima odlazi u Švedsku, zatim u Poljsku, a nakon završetka rata vraća se u rodni grad.

Njegova priča o uspjehu počinje nakon završetka osnovne škole, kada dobija prvu stipendiju i školovanje nastavlja u Sloveniji.

Danas ima 29 godina i dvostruki je doktor političkih nauka, a svoje teze odbranio je u Rimu i Briselu. Pored studija na evropskim univerzitetima, paralelno je magistrirao pravo u Sarajevu.

“Jer mi je mama jednom rekla: Moraš imati pravi poziv. Kad izađe konkurs, da znaš šta traže.. Traže pravnika, traže ekonomistu, itd. A ovo što si ti htio studirati, međunarodne odnose, nema konkursa za to. Tako da sam upisao pravni fakultet da imam ‘pravi’ poziv, a onda sam otišao vani da studiram ono što sam stvarno htio, a to su međunarodni odnosi i evropske studije”; kazao je za N1.

Nakon uspješnih studija vani, Jasmin se vratio u Bosnu i Hercegovinu i ispunio svoju želju da život gradi u rodnoj zemlji. Prostora za napredak, kaže, ima, samo treba promijeniti način razmišljanja.

“Čujem od roditelja mladih ljudi i njihovih bliskih, da je bolje da idu, da ih ovdje ništa ne čeka, da ne mogu naći posao i tako dalje. To je jedna malo opasna priča koju vidim. Stalno se govori o čekanju načeka, nalaženju nečega a ne o stvaranju nečega. Ovdje ne treba niko nikome tražiti posao, ne treba vući za rukav nikoga. Mladima treba dati priliku da stvaraju vrijednosti koje su im potrebne za pristojan život u ovoj zemlji”.

Jasmin trenutno radi u jednoj fondaciji koja se bavi neformalnom edukacijom mladih ljudi. Domaći obrazovni sistem poredi sa onim u zapadnoj Evropi.

“Na našim fakultetima, studente učimo da znaju određenu oblast. Moraš pročitati XY knjigu, jer je to dio nekog šireg obrazovanja koje svi poznaju. I da bi bio obrazovan, moraš poznavati upravo to. Dok se vani više pažnje posvećuje tome kako doći do znanja. I nije bitno koliko ona zna u datom trenutno, nego da li zna doći do tih informacija koje trebaju”.

Mladima u Bosni i Hercegovini Jasmin savjetuje da biraju zanimanja koja su aktuelna na tržištu rada, oblasti u kojima se mogu razvijati i graditi svoj uspjeh. Znanje, kako kaže, treba tražiti i van granica naše zemlje, ali se u nju treba i vratiti, te sopstvenim rezultatima doprinijeti njenom napretku.

Previous Vrijedna zbirka sarajevskog kolekcionara: Posebni jatagani, dokument bosanskog vezira Ali Namik-paše koji je 1831. pokušao zaustaviti Gradaščevićev pokret...
Next Pobjeda bosanskih ragbista nad Srbijom za prvo mjesto na tabeli

You might also like

NAUKA I TEHNOLOGIJA

Mirzine inovacije oduševljavaju školske drugare, ali i nastavnike

Društvene mreže su sve zastupljenije, naročito među mladima, koji tako provode najveći dio svog vremena. No, ima i onih koji umjesto na internetu vrijeme poklanjaju nauci i inovacijama. Kako biti

NAUKA I TEHNOLOGIJA

Pet medalja za bosanske učenike na naučnoj olimpijadi IFEST u Tunisu

Na prestižnoj naučnoj olimpijadi IFEST, održanoj u Tunisu, učenici Richmond Park koledž iz Bihaća osvojili su jednu zlatnu i četiri srebrene medalje u konkurenciji 40 zemalja i preko 250 projekata.

NAUKA I TEHNOLOGIJA

Prvi dron ‘made in Bosnia’

Prve bh. dronove proizveli su pamet i ruke uposlenih Centra za napredne tehnologije Sarajevo. Prototipe žele ustupiti javnim institucijama, a nadaju se serijskog proizvodnji zasnovanoj na domaćoj pameti. Znate li