Faksimil ‘Mletačkog zbornika’ komad otrgnute historije vraća u zemlju porijekla

Mladinska knjiga objavila je faksimilno izdanje Mletačkog zbornika, koji je prema podacima proisteklim iz detaljnog istraživanja nastao između 1404. i 1420. godine.

Original kodeksa čuva se u Biblioteci sv. Marka u Veneciji, a printano izdanje i redakturu teksta uradila je profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Lejla Nakaš.

Mletački ili Venecijanski zbornik nastao je na prelazu između 14. i 15. vijeka, a po karakteru i sastavu te inicijalima najsličniji je Hvalovom zborniku, koji je nastao 1404. godine. I on je pisan za feudalca Hrvoja Vukčića Hrvatinića, pisan je poluustavnom bosančicom, a ima i manji broj papirnih listova. Spada u one rijetke bosanske kodekse koji su sačuvani gotovo kompletni, ima 300 listova na pergamentu koji su bogato iluminirani, ali nedostaje kolofon, dok na listu 289 suvisli tekst se prekida.

Govoreći u razgovoru za Fenu o faksimilu Mletačkog zbornika, Nakaš je kazala da je riječ o izdavačkom projektu nacionalnog značaja kojim se komad otrgnute historije vraća u zemlju svog porijekla.

– Naime, od cjelokupne srednjovjekovne produkcije sakralnih tekstova u našoj zemlji danas se nalazi svega jedan rukopis – Čajničko evanđelje (u Muzeju Crkve Uspenja Bogorodice i Crkve Vaznesenja Hristovog u Čajniču), sve ostale knjige rasute su po svijetu, sastavni su dio kolekcija dragocjenosti svjetskih kulturnih centara: Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Bolonji, Ruske nacionalne biblioteke u Sankt Peterburgu, Apostolske biblioteke u Vatikanu i slično – kazala je profesorica Nakaš.

Ona je podvukla da je Mletački zbornik prvorazredni nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine nastao u krilu Crkve bosanske. Izdanje čine dvije knjige – jedna je replika rukopisa i u bibliofilskom smislu predstavlja grafičko umjetničko djelo vrhunskog kvaliteta, druga knjiga je ćirilični i latinični transkript rukopisa opremljen uvodom koji, prema riječima recenzentice dr. Eme Mazrak, predstavlja ažuriranu kodikološku analizu svih podataka koji su nam u današnjici dostupni, također i analizu oslika Zbornika koju prati vanredno kvalitetan ilustrativni materijal.

– Original kodeksa je visoko cijenjeno djelo u svijetu srednjovjekovnih ćiriličnih rukopisa, te je 1991. godine već bio objavljen u Italiji, ali autorica Simonetta Pelusi objavila je faksimilno izdanje u crno-bijeloj tehnici, skenovima niske rezolucije, na način da je na svakoj stranici izdanja fotografija dviju stranica knjige, pa konačni rezultat ne pokazuje ljepotu i raskoš kodeksa u pogledu iluminacije, a u pogledu pisma otežano se čita – istakla je.

Nakaš je također navela da je Kodeks bogato ukrašen minijaturama i inicijalima, jer je to bio rukopis namijenjen kraljevima.

Ona podvlači da njegova iluminacija, kao i iluminacija Hvalovog zbornika, pokazuje viši umjetnički domet nego što je to slučaj u drugim reprezentativnim rukopisima bosanske srednjovjekovne pismenosti, kao što su Kopitarovo i Vrutočko, pa čak i Nikoljsko evanđelje, iako s ovim posljednjim rukopisom Mletački zbornik u tekstualnom i u ornamentalnom pogledu stoji u genetskoj vezi.

– Po raskošnosti iluminacije u bosanskoj se skupini rukopisa Hvalov i Mletački zbornik mogu porediti samo još s Evanđeljem Divoša Tihoradića, koje je znatno starije od njih i ima drukčiji manir ukrašavanja. Tajanstvena alegoričnost minijatura Mletačkog zbornika, po riječima prethodnih istraživača, izgleda kao da je zamišljena tako da odbije običnog čitatelja, za one ostale, doima se kao šifra koju treba odgonetnuti. Izdvojit ću samo dvija primjera, uz napomenu da svaki ukras u ovoj knjizi predstavlja po jedan misterij – pojašnjava Nakaš.

Tako opisujući neke od ilustracija, vinjeta koje se nalaze u Zborniku, Nakaš kaže da u vinjeti ispred Evanđelja po Ivanu anđeo drži grifona svezanog željeznim lancem. U Otkrivenju je taj prizor opisan “I vidjeh anđela gdje silazi s neba, koji imaše ključ od bezdana i verige velike u ruci svojoj. I uhvati aždahu, staru zmiju, koja je đavo i sotona, i sveza je na hiljadu godina, i u bezdan baci je, i zatvori je, i zapečati nad njom, da više ne prelašćuje naroda, dok se ne navrši hiljada godina; i potom valja da bude odriješena na malo vremena”.

– Ivan evanđelist, koji je u Mletačkom zborniku u naslovu zabilježen i kao svjedok i zapisivač Otkrivenja, navjestitelj je tog događaja i zato je taj prizor u vinjeti ispred Evanđelja po Ivanu. Simbolika nadahnuta Otkrivenjem nalazi se i u vinjeti ispred Druge Petrove poslanice. Na tome mjestu zvijer je prikazana uz orla koji simbolizira evanđelistu, ali je stav zvijeri toliko sličan predstavi koju u ikonografiji zauzima apokaliptičko janje, Agnus Dei, da je jedan od prvih izvjestilaca o Mletačkom rukopisu (Ciàmpoli), ne vidjevši njegove kandže i jezik, pretpostavio da i jeste riječ o janjetu. Groteskna je ovdje i predstava križa, koji se u slici Agnus Dei redovno javlja, ali koji je sada zapravo načinjen od repa četveronoge životinje – ustvrdila je Nakaš.

Mletački zbornik u izdanju Mladinske knjige Sarajevo faksimilno je, limitirano izdanje koje cjenovno i nije dostupno široj publici.

Govoreći o mogućnosti štampanja pristupačnijeg izdanja, profesorica Nakaš kazala je da je ovo izdanje faksimila djelo urednika izdavačke kuće Mladinska knjiga, te da je ono skupocjeno koliko i dragocjeno.

– Zato je nemoguće napraviti pristupačniju verziju replike kodeksa. Druga knjiga – ćirilična i latinična transkripcija predstavlja vrijednost za filologe, ali je, također zahvaljujući uredniku, i ta verzija teksta opremljena visoko kvalitetnim fotografijama iluminacija koje su postavljene tako da tačno imitiraju rukopis. Koliko znam, zasad je nemoguće odvojeno kupiti drugu knjigu, čija bi cijena zapravo bila pristupačna publici. Ipak, moram još jednom istaknuti da je vrijednost cijelog pothvata zasnovana na važnosti replike kodeksa – zaključila je u razgovoru za Fenu profesorica na Filozofskom fakultetu UNSA Lejla Nakaš.