Godišnjica rođenja Hamze Hume

Godišnjica rođenja Hamze Hume

Bošnjački književnik Hamza Humo se rodio 30. decembra 1895. godine u Mostaru gdje je pohađao mekteb, osnovnu školu i gimnaziju.

1914. godine interniran je u Mađarsku (Komarovo), a 1915. je mobiliziran u austrijsku vojsku. Do kraja rata je služio kao pisar i tumač u bolnici u Beču.

Nakon rata vraća se u Mostar i maturira, a potom odlazi na studij historije umjetnosti u Zagreb, potom u Beč i konačno u Beograd.


Od 1923. godine uređuje list Zabavnik, a od 1923. do 1931. urednik je časopisa Gajret, a potom sve do rata novinar je Politike. Drugi svjetski rat provodi u Cimu kod Mostara. Od 1945. godine uređuje bošnjački list Novo doba, potom je urednik Radio Sarajeva i direktor Umjetničke galerije. Po motivima romana Adem Čabrić snimljena je televizijska serija pod nazivom Kože.

Ovo djelo je jedno od najboljih društveno-političkih analiza u našoj književnosti, smatra Ibrahim Dizdar.

“Nije samo Humin Grozdanin kikot djelo koje je plijenilo veliku pažnju, iako je najviše isticano. Dosta je drugih književnikov djela koja treba ponovo isčitavati, poput velikog romana Adem Čabrić, jer nesumnjivo je blizak kontekst s aktuelnim previranjima u našem društvu.“

“Humina proza podsjeća na hod lava. Njegove rečenice su tijesne, ispustljive, otkočene i kraljevski snažne. Taj Humo je punokrvni pripovjedač. Grozdanin kikot, ilustriran sa sugestivnim crtežima, malo je majstorsko djelo. Priča koja se ovdje pripovijeda stara je i jednostavna kao što i pristoji čovjeku Humina kova.“ – pisao je svojevremeno njemački Rheiniche Post.

Dok je Rur Nahrihten, povodom prijevoda njegovog djela 60-ih, zapisao: “Ovaj svezak Surkamp biblioteke ujedno je i otkriće, i iznenađenje. U njemu priča Hamza Humo jednostavnu i po izrazu snažnu priču o ferijama. Paleta njegovih riječi bogata je i šarena, užarenih boja, a njegove slike, date u surovom drvoreznom maniru, odnose čitaoca u njihov djelokrug. Jedno ime i jedna knjiga, oboje se tako brzo ne zaboravljaju.“


Hamza Humo umro je u Sarajevu 19. januara 1970. godine.

Previous Ustanovljena godišnja književna nagrada 'Isak Samokovlija'
Next Kožljak: U januaru sankcije SAD-a i EU, Dodik će biti zaustavljen

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Mlada pjesnikinja iz B. Gradiške sa svojom pjesmom o Bosni u finalu međunarodnog konkursa

Mlada pjesnikinja iz Bosanske Gradiške Aleksandra Mrakić sa svojom pjesmom “Bosna i Hercegovina – moja domovina” plasirala se u deset najboljih na Međunarodnom konkursu švicarske nevladine organizacije. Sedamnaestogodišnjakinji ovo nije

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Blago rukopisnog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu

U rukopisnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu nalazi se ukupno 10.561 rukopis na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Gazi Husrev-begova biblioteka trenutno ima oko stotinu hiljada bibliotečkih jedinica

RIJEČ

Književnica Lana Bastašić: Nisu nam problem nacija i vjera, već političari

Književnica Lana Bastašić zna da literatura ne može umnogome promijeniti niti svijet niti Bosnu i Hercegovinu ali se nada da to mogu mladi ljudi poput nje. Mjesto rođenja Zagreb, 1986.