Gradaščevića kula u Bijeloj zaboravljeni nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Gradaščevića kula u Bijeloj zaboravljeni nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Gradaščevića kula u brčanskoj mjesnoj zajednici Bijela rijetko je spominjani nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. 

Kamene kule predstavljaju poseban vid objekata koji su se gradili u periodu osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini.

Na prostoru BiH je izgrađeno više od 300 kula, što navodi u djelu “Kule i odžaci u Bosni Hercegovini” profesor Hamdija Kreševljaković. 

“To su kvadratne, u rjeđem obliku pravougaone, kamene zgrade s dva-tri pa i više spratova, koje su, prije svega, imale stambenu i fortifikacijsku ulogu. Takva je bila i Gradaščevića kula u Bijeloj”, kazao je za AA historičar Emir Musić.

– Podignuta u drugoj polovini 18. stoljeća – 

Tačan nastanak ove kule teško je odrediti, ali se smatra da je podigao u drugoj polovini 18. stoljeća Osman-paša Gradaščevića, najstariji brat Husein-kapetana Gradaščevića. 

“Vanjske dimenzije su iznosile devet puta devet metara. Njena visina je 23 metra, a debljina zidova oko 1,5 m. Sastoji se od šest etaža. Prve tri etaže su služile u odbrambene svrhe, o čemu svjedoče ostaci puškarnica izvedenih u zidovima, dok su ostale etaže imale stambeni karakter”, naveo je Musić. 

Posljednje tri etaže imale su sve neophodne uslove za život. U nišama zida, pored kamina, nalazili su se hamamdžici, kao i zahod s kabinom i odvodnim kanalom. 

“Prostor Kule bio je omeđen visokim zidom koji je izgrađen od tesanog kamena, a na ulazu u dvorište se nekada nalazila velika drvena kapija. Danas su ovi zidovi u tragovima očuvani”, istakao je Musić. 

– Nacionalni spomenik od 2004. –

On je ispričao da je udajom unuke Osman-paše Gradaščevića Nuri Gradaščević za Mustaj-bega Fadilpašića, Kula prešla u vlasništvo poznate begovske sarajevske porodice Fadilpašića, a da nakon udaje njihove kćerke Mevhibe za Haki-bega, Kula prelazi u vlasništvo Džinića, begovske porodice iz Banjaluke. 

“Nakon njegove smrti, pred kraj Drugog svjetskog rata, tačnije 1944. godine, supruga Mevhiba je nastavila da živi u Kuli sve do 10. juna 1948. godine, kada je ona i nacionalizovana. Postoje priče da se Mevhiba-hanuma povremeno vraćala u obilazak Kule, te da su je poznanici u Bijeloj dočekivali i veselili se svakom njenom dolasku”, priča Musić.

U martu 1949. godine, nepažnjom novih korisnika, došlo je do požara na odžaku koji se neposredno nalazio uz Kulu i on je u potpunosti izgorio. 

“Odžak je bio na sprat. Prvi sprat je namjenski služio kao ostava i magaza, dok su se na gornjem spratu nalazile četiri velike sobe, namijenjene za stanovanje, kao i one koji bi povremeno dolazili u goste da ih obiđu”, objasnio je Musić. 

U julu 2004. godine, Kula kao i propratni objekti – ljetne kuhinje i dva bunara – su proglašeni nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

– Obnova – 

Restauratorsko-konzervatorski poslovi su povremeno rađeni u periodu od 1980. do 1986. godine, a na čelu tih radova se nalazio Zavod za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine.

“Kula je u više navrata obnavljana, sada je pod nadzorom Kancelarije za upravljanje javnom imovinom Brčko distrikta, ali se obnova vrši uz nadzor Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Sarajeva”, kazao je za AA predsjednik Mjesne zajednice Bijela Anto Anđić, dodavši da se obnova nastavlja. 

“Odvojena su sredstva za njeno osvjetljenje. Predviđeno je da tu bude stalna postavka muzeja, s tim da se mi kao mještani nadamo da će od šest etaža, barem dvije ili tri biti dodijeljene na korištenje Mjesnoj zajednici, Kulturno-umjetničkom društvu, Planinarskom društvu za kulturno-umjetnička dešavanja na našem prostoru”, rekao je Anđić.

Previous Iman Hodžić iz Cazina osvojila zlatnu medalju na Genius olimpijadi u New Yorku
Next Zvizdić: Građani ne smiju ispaštati zbog lošeg planiranja rekonstrukcija tunela

You might also like

BAŠTINA

Odobrena sredstva za obnovu nacionalnog spomenika Stari grad Visoki

Služba za lokalni ekonomski razvoj, komunalne poslove, zaštitu okoline i javne nabavke Grada Visoko je u proteklom periodu, u saradnji sa Zavičajnim muzejem Visoko, uputila Federalnom ministarstvu kulture i sporta

MADE IN BOSNIA-387

Novo otkriće: Bosanski bor je najstariji živi organizam u Evropi

Najstarije drvo i najstariji živući organizam u Evropi je bosanski bor, koji se nalazi u sjevernoj Grčkoj. Međunarodni tim istraživača je uspio odrediti starost na osnovu godova. Bosanski bor je

MADE IN BOSNIA-387

Priča o ljubavi i uspjehu: Zehrine sinije, sehare, satovi, širom svijeta čuvaju ‘bosanski ćilim’ od zaborava

“Zapikaj djelić Bosne za sebe”, dio je opisa jedne od tri stavke na Instagram profilu ‘Jonze’, čija ponosna vlasnica je mlada Zehre Jonuz-Silajdžić, djevojka koja baš taj djelić Bosne unosi