Hadžići: Stotine učenika na pohodu “Put spasa“ Lokve – Igman

Općina Hadžići i Koordinacija boračkih udruženja organizirali su danas Pohod “Put spasa“ Lokve – Igman, kojem je prisustvovalo nekoliko stotina osnovaca i srednjoškolaca, kao i građana te lokalne zajednice, javlja AA.

Nakon okupljanja i postrojavanja učesnika ka igralištu područne škole Lokve, učesnici su prisustvovali času historije, a potom se zaputili ratnom rutom puta spasa Lokve-Igman-Karaula-Brezovača.

Na platou Brezovača održano je obilježavanje “Odbrane Igmana 1992-1995.“, a predstavnici delegacija polagali su cvijeće na spomen obilježjima u Lokvama i Brezovači.

Načelnik Općine Hadžići Hamdo Ejubović istakao je da se danas obilježava godišnjica svih ključnih događaja za odbranu slobodnih teritorija u Općini Hadžići, kao i odbranu Sarajeva i Bosne i Hercegovine tokom agresije.

“Igman je jedna od nekoliko strateški važnih planina jer ko je u svojim rukama imao Igman, Ovan i Vlašić, jednostavno se znalo da ima kičmu Bosne. Ovim obilježavanjem se podsjećamo kako je to teško vrijeme bilo. Osvrnut ćemo se i na današnju situaciju. Jedan pametan Bošnjak neku večer reče da je historija Bosne ustvari historija otimanja za Bosnu. Mi koji imamo bosanski gen i koji smo oduvijek ovdje, ne damo je, a oni izvana nastoje da nam je otmu. Mi smo i dalje ovdje, a oni su svugdje drugo“, rekao je Ejubović.

Nihad Šehić, vojni penzioner i jedan od komandanata Armije BiH tokom agresije na BiH, istakao je da su u današnjem pohodu učestvovali učenici svih osnovnih škola i Srednjoškolskog centra u Hadžićima.

“Ovim smo htjeli da damo doprinos kulturi sjećanja na naše herojske dane odbrane. Taj put će kasnije postati put spasa za Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, zajedno sa Hrasnicom, Sokolović Kolonijom, jer bi padom glavnog grada pala i BiH“, rekao je Šehić.

Podsjetivši da su putna komunikacija M-17 i pruga bili blokirani i kako je tim šumskim putem spasa vršen kompletan transport i logistika ka Sarajevu tokom agresorske opsade, Šehić je kazao i da je tim putem iz Sarajeva dolazila i važna vojna podrška za odbranu Hadžića i Igmana.

“Moram reći da su u svim ratovima do sada četnici bili na Igmanu, bilo je to poznato četničko leglo i u Drugom svjetskom ratu. Ovo je bilo prvi put da regularne snage Bosne i Hercegovine budu na Igmanu zahvaljujući jednoj maloj grupici pripadnika rezervnog sastava i aktivnog sastava policije koji su 14. aprila 1992. godine izašli na ove prostore, među kojima je bila i moja malenkost, kao i heroj rata Čedomir Domuz, među kojima su bili Mrčak, Ali, Ferid, Salko Gušić i tako dalje… Ne mogu se svih sada sjetiti. Mi smo uspjeli ovdje napraviti jednu okosnicu jedinice koja će kasnije prerasti u Združeni odred Igman“, rekao je Šehić.

Podsjetivši na teške dane odbrane tokom agresije, Šehić je kazao da je najveći problem bio nedostatak oružja jer su u nekim akcijama imali situacije da deset boraca duže svega tri puške. Taj problem su najčešće rješavali zarobljavanjem oružja od neprijateljskih snaga.

Dodao je da je put spasa bio važan i za izbjeglice iz istočne Bosne te je upozorio na važnost kulture sjećanja i prenošenja istine mlađim generacijama.

“Ako mi ne budemo govorili o onom što je bilo, sigurno će nam se ponoviti i u budućnosti to zlo. Danas imamo namjeru da ove mlade ljude upoznamo s onim što se dešavalo i da znaju šta su njihovi očevi, djedovi i najbliži radili da bi sada oni uživali u ovoj slobodi i našoj jedinoj državi Bosni i Hercegovini, jer mi druge države nemamo i mi je moramo voljeti“, rekao je Šehić.

Direktor OŠ “6. mart“ Hadžići i član Organizacionog odbora današnje manifestacije Muhamed Čović istakao je da su predani i ustrajni u ideji izgradnji kulture sjećanja.

“Želimo da damo svoj doprinos obilježavanju Puta spasa, koji je čuvao, ne samo glavni grad Sarajevo, nego je sačuvao i Bosnu i Hercegovinu. Mi ćemo se truditi i u godinama koje su ispred nas da baštinimo ovaj dan, ovu ideju i da mlađim generacijama prenosimo činjenice o značaju naše općine za spas Sarajeva i Bosne i Hercegovine“, rekao je Čović.