Hoča, Hotča (Foča)

Fočom su vladali Hranići-Kosače čije je pleme porijeklom iz njene bliže okolice, iz Podrinja

Naselje Foča se nalazilo na desnoj obali Drine, na utoku rijeke Ćehotine u Drinu. Ono nije imalo utvrđeni grad, nego je služilo za trg i prolazno mjesto trgovaca i poslanika.

1475 god. ostala je pribilješka o jednom putovanju sa oznakom putnih troškova iz Foče u Plevlje, iz Plevlja u Prijepolje, iz Prijepolja u Pazar i dalje u Sofiju i Radomir.

Foča se spominje u Srednjem vijeku kao Hoča, Hotča, a tek u XVI v. upotrebljava se ime Foča.
Ona se spominje 1444 god. kada je u njoj postojao dubrovački konzulat koji je slao izvještaj svome knezu (27-IV-1444 god.). U tom istom pismu se nalazi spomen Radiča Utvičića.

Fočom su vladali Hranići-Kosače čije je pleme porijeklom iz njene bliže okolice, iz Podrinja. Foča je bila u rukama Hranić-Kosača do proljeća 1465 god.

Još jedan Utvičić imenom Mihoč se spominje u Foči 1467 god.

Kada su Turci zauzeli Foču (Hoču), postavili su u njoj svoje administrativno i vojno sjedište. Glavni upravitelj Hercegovine zvao se sandžakbeg. Tu je residirao i kadija. Sandžakbeg Hercegovine se stalno dopisivao sa Dubrovnikom. Neka su pisma pisana iz Hoče od 1472 god. i dalje.

Sinanbeg, upravitelj Hercegovine, piše iz Hoče 1-II-1475 god. Nije isključeno da su Turci kovali svoj novac u Foči, ali je sigurno da su tu razvili zanatstvo – zapisao je o ovom gradu Marko Vego u radu Naselja bosanske srednjevjekovne države.

Muvekkit osmansku vlast na ovom području datira dosta rano, u vrijeme bosanskog kralja Ostoje i osmanskog sultana Mehmeda I.

Uspostavljen je u Gornjoj Bosni jedan sandžak od tvrđave i nahija: Foča, Čajniče, Pljevlja, Nevesinje i postavljen na položaj sandžak-bega Ishak-beg sa dovoljnim brojem muhafiza. U početku je sjedište sandžaka bilo u Foči, navodi ovaj historičar.

1414/1415 god. – period je uspostave te vlasti po Muvekkitu.

Foto – razglednice Foče iz 1909. i 1910. god.

(MiruhBosne)