Hronika “Historija Bosne” Muhameda Enverija Kadića: Generacijski projekat Gazi Husrev-begove biblioteke

Hronika “Historija Bosne” Muhameda Enverija Kadića: Generacijski projekat Gazi Husrev-begove biblioteke

Gazi Husrev-begova biblioteka (GHB) u Sarajevu obilježava 486. godišnjicu, a tim povodom će u petak,13. januara, s početkom u 14.30 sati biti organizirana svečanost u okviru koje će biti promoviran projekat Hronike “Historija Bosne” Muhameda Enverija Kadića.

U razgovoru za Agenciju MINA direktor Biblioteke Osman Lavić kazao je da je Kadić bio historičar, hroničar, pjesnik i epigraf, koji je skoro cijeli svoj život posvetio prikupljanju arhivske građe vezane za historiju Bosne i Herecegovine.

– Važna građa za političku i kulturnu historiju Bosne krajem 19. i početkom 20. stoljeća nalazila se uglavnom po privatnim kolekcijama, nešto građe je bilo po džamijama, mektebima, tekijama. Ta građa je bila nedostupna javnosti. Promjenom društveno-političkog sistema, dolaskom Austro-Ugarske i odlaskom Osmanske Carevine, građa je bila u velikoj opasnosti da bude potpuno zapostavljena, uništena, razasuta na različite strane. Situacija je bila teža time što je dolaskom Austro-Ugarske uvedena latinica i ćirilica, a ova građa je bila na orijentalnim jezicima. Ljudi koji su učestvovali u proizvodnji takve građe, koji su rođeni u jednom, a živjeli u drugom sistemu, osjetili su potrebu da nešto urade i da tu građu pokušaju spasiti, kako bi kasnijim generacijama bila dostupna. Među njima, možda i najznačajnije ime na polju sabiranja i sređivanja građe na osmanskom jeziku, bio je Muhamed Enveri Kadić – kazao je direktor Lavić.

Muhamed Enveri Kadić rođen je u Sarajevu 1855. godine. Školovanje je završio u rodnom gradu i to sibjan mekteb pred Muhamedom Nijazi-ef. Berberovićem, zatim ruždiju i dvije godine Gazi Husrev-begove medrese pred Mustafom Hilmi-ef. Hadžiomerovićem. Radio je u Arhivu bosanske vlade, Vakufskom povjerenstvu, Gradskom poglavarstvu, poreznom uredu, a zatim i kao činovnik Vrhovnog suda. Bio je svestrana ličnost, a pisao je na turskom, arapskom i perzijskom jeziku.

– Značaj rada Muhameda Enverija Kadića ogleda se u nekoliko segmenata.

Prvenstveno je to rad na sakupljanju i sređivanju arhivske građe – stotine i desetine hiljada carskih naredbi, vezirskih okružnica, sudskih odluka, proglasa, ostavinskih rasprava, vakufnama, oporuka, sačuvani su zahvaljujući Kadiću i činjenici da je on cijeli svoj životni vijek, preko 60 godina, u tišini svog doma na Bistriku, daleko od očiju javnosti i izolovan od bilo kakve želje da to popularizira, prepisivao i ispisivao.

Svi ti dokumenti su sačuvani do danas samo zahvaljujući njegovom pregalaštvu i marljivom i strpljivom radu – naglasio je Lavić.

IMG_9707.JPG - Hronika
Direktor Biblioteke Osman Lavić

Osim spomenutih dokumenata, njegova hronika koju je sam nazvao Tarihi-enveri, sadrži preko 40 djela bosanskohercegovačkih autora koji su pisali na orijentalnim jezicima. Mnoga od tih djela su sačuvana zahvaljujući isključivo činjenici da su prepisana u njegovoj hronici, kao što je Putopis Jusufa Livnjaka.

– Značaj njegovog rada i njegove hronike ogleda se i u tome što je za sve što je prepisao naveo izvor, što njegovoj hronici daje važan znanstveni karakter. U hroniku je uvrstio i desetine fotografija, isječaka iz novina, epigrame, kronograme, koje je sam sastavljao i koje je nalazio u mnogim mjestima Bosne i Hercegovine. Od naših poznatih stotinjak epigramista Muhamed Kadić je najmlađi, ali najplodonosniji. Spjevao je 104 kronograma ljudima svog vremena, velikanima u različitim oblastima života, prilikom gradnje određenih objekata.

Pjevajući te kronograme, Muhamed Enveri Kadić je sebi spjevao besmrtan kronogram, koji mi iščitavamo i na kojem se naslađujemo, iz kojeg uzimamo tako važne podatke iz naše minulosti, bez koje bi teško razumijevali i spoznavali ono što je iza nas – istaknuo je Lavić.

Naveo je i da je Kadić imao veliku biblioteku, preko 800 bibliografskih jedinica, koju je u oporuci ostavio Biblioteci.

– Bio je pretplaćen na sve časopise koji su izlazili u njegovo vrijeme. Sve je brižljivo i pedantno čuvao, ukoričio te prije svoje smrti oporučio da bude predato Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Zahvaljujući njemu, Bosna danas posjeduje te vrlo važne, nezaobilazne časopise – istaknuo je on.

Hronika Kadića sadrži preko 11.000 stranica rukopisnog teksta, koju je ispisivao indigom u tri primjerka. Autograf ovog djela je pohranjen u Biblioteci, jedan primjerak je poslan u Istanbul, a treći, namijenjen njegovim nasljednicima, je svojevremeno otkupio Orijentalni insitut u Sarajevu. Dugo se nije znalo gdje se nalazi primjerak koji je poslan u Tursku, tek se nedavno saznalo da je pohranjen u Historijskom institutu u Ankari.

– Ova hronika je bila izvorom mnogih historičara koji su pisali u različitim segmentima historije naše države, počev od Safvet-bega Bašagića, preko Handžića, Šabanovića, Mujezinovića, Hadžijahića i drugih – izjavio je direktor.

Naglasio je da su “svi koji su pisali o Kadiću, naglašavali potrebu da se njegovo neprocjenjivo djelo učini dostupno ljudima koji ne znaju osmansko-turski jezik. Međutim, svi su zastajali pred idejom kako to uraditi. Ovoj generaciji se posrećilo da uđemo u tako značajan projekat”.

IMG_9711.JPG - Hronika
Lavić: Ovaj projekat je generacijski

Naime, potpisivanjem Protokola o saradnji između Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i Instituta za historiju Republike Turske 26. decembra 2018. godine, zvanično su započele aktivnosti na pripremi za štampu rukopisa Tarihi-Enveri, čiji prijepisi se čuvaju u obje navedene institucije.

– Oni su uradili regeste kompletne Kadićeve hronike, a nama je zadatak da te regeste s modernog turskog jezika prevedemo na bosanski jezik, s tim da u tom prijevodu popravimo mnoga imena i lokalitete kojima Kadićeva hronika vrvi, a koje priređivači na turskom jeziku nisu znali. Naši stručnjaci, ekipa od pet osmanista Biblioteke, već drugu godinu predano radi na projektu. Plan je da u toku 2024. godine završimo projekat i da štamsamo ediciju u 50 svezaka. To je jedan od generacijskih projekata koje Biblioteka radi – poručio je u razgovoru za Agenciju MINA direktor Osman Lavić. 

Previous Konaković se pohvalio da je predložen za ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine
Next IZDAJNIČKI POLITIČKI FRONT Nikšić, Konaković i ostali nisu dorasli Dodiku i Čoviću, zato će interese zamijeniti za državu

You might also like

BAŠTINA

Varoška džamija u Travniku nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na posljednjoj je sjednici proglasila Graditeljsku cjelinu – Varošku džamiju u Travniku te Mjesto i ostatke graditeljske cjeline – Vanekov mlin u

BAŠTINA

Skoplje: Otvoreno obnovljeno turbe posljednje bosanske princeze Katarine Tomašević Kotromanić

Otvorenju prisustvovao federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan i makedonska ministrica kulture Elizabeta Kančevka-Milevska U Skoplju je danas održana svečana ceremonija povodom obnove turbeta posljednje bosanske princeze Katarine Tomašević

BAŠTINA

Narod ne da svoje ljiljane

Zašto se osporava Bošnjacima da imaju obilježja sa sljiljanima. Kome smeta grb i zastava pod kojima su još stari Bošnjani, Bošnjaci il’ Bosanci, branili svoju Bosnu od onih koji su polazili na nju da je porobe a njene stanovnike daistrijebe.  Državna obilježja Bosne i Hercegovine sa ljiljanima (grb i