HRONOLOGIJA „TROJKINOG“ POPUŠTANJA I IZDAJE

HRONOLOGIJA „TROJKINOG“ POPUŠTANJA I IZDAJE

HRONOLOGIJA „TROJKINOG“ POPUŠTANJA I IZDAJE

– oktobar 2022. – april 2024. –

(Dokument koji je danas predstavila SDA)

Na današnji dan, 27. aprila 2023. godine, Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je jednodnevnu suspenziju Ustava FBiH kojom su bošnjačkom narodu uskraćena prava da učestvuje u procesu formiranja vlasti.

Ovom odlukom, uz njegovu raniju intervenciju od 2. oktobra 2022. godine kojom je u izbornoj noći, nakon zatvaranja birališta, izmijenio izborna pravila, grubo je narušen suverenitet i dignitet države Bosne i Hercegovine, poremećen je nacionalni balans na štetu Bošnjaka i u korist grupacije stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH poništena je izborna volja bošnjačkog naroda.

„Trojka“ je, u dogovoru sa dijelom međunarodne zajednice, šutke prihvatila nasilje nad Ustavom FBiH, Izbornim zakonom i demokratskom voljom bošnjačkog naroda, prodajući interese države Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda u namjeri da sa SNSD-om i HDZ-om formiraju vlast.

U proteklih 18 mjeseci „Trojka“ je napravila niz servilnih ustupaka i političkih trgovina na štetu države Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda, koje se ne smiju zaboraviti i ne mogu nazvati drugačije nego – izdaja.

U nastavku podsjećamo na hronologiju popuštanja, prepuštanja, predaje i prodaje onoga što pripada državi i narodu zarad premijerske i dvije ministarske pozicije koje su preuzeli predsjednici stranaka „Trojke“.

IZDAJA DRŽAVE BOSNE I HERCEGOVINE, NJENOG SUVERENITETA, INTERESA I DIGNITETA

– 15. decembar 2022. godine – „Trojka“, SNSD i HDZBiH potpisali sporazum o formiranju državne vlasti u kojem se ne spominje NATO. Nakon formiranja aktuelnog saziva državne vlasti u sjedište NATO-a nije poslan Program reformi BiH za 2023. godinu, te čak nije ni započeto kreiranje tog dokumenta;

– 29. decembar 2022. godine – Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić nakon odluke NSRS-a o usvajanju Zakona o nepokretnoj imovini RS-a uporedio državnu imovinu sa njivom izjavom: „Državna imovina bez državljana, bez ljudi, i nije neka velika vrijednost. Kakve fajde od toga čijom zovemo njivu ako nema nikoga da je uzore.“

– 1. februar 2023. godine – Elmedin Konaković se sastao sa Miloradom Dodikom u Palati RS-a u Banjoj Luci, uz protokol koji odgovara međunarodnim susretima. Na sastanku razgovarano i o vanjskoj politici BiH, te kadroviranju u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, iako predsjednik entiteta nema nikakve ovlasti po pitanju vanjske politike ni kadroviranja u diplomatsko-konzularnoj mreži;

– 21. februar 2023. godine – Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković tokom posjete Zagrebu najavio da će u junu biti održana zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske na kojoj će se razgovarati o „izbornoj reformi u BiH”, što je omogućavanje direktnog  miješanja Hrvatske u unutrašnje odnose u BiH;

– 19. mart 2023. godine – Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković gostujući u emisiji „Nedjeljom u 2“ na HRT-u odbio odgovoriti na pitanje da li je Hrvatska izvršila agresiju na BiH, uprkos činjenici da agresiju potvrđuje nekoliko presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju;

– 20. mart 2023. godine – Denis Bećirović i Željka Cvijanović preglasali Željka Komšića i usvojili budžet za 2023. godinu koji predviđa povećanje plaća članovima Predsjedništva BiH, ministrima i parlamentarcima, te koji ne sadrži sredstva predviđena za modernizaciju opreme Oružanih snaga BiH;

– 11. maj 2023. godine – Održana sjednica Vijeća ministara BiH koju je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković nazvao „historijskom“. Na toj sjednici „Trojka“ je odobrila početak projekta izgradnje Istočne gasne interkonekcije bez usvajanja državnog zakona o gasu, dok je Južna interkonekcija dobila samo načelnu podršku bez formalne odluke. Na istoj sjednici usvojen Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u sa amandmanima SNSD-a, kojim je obesmišljeno to zakonsko rješenje, što su kasnije kritikovali Delegacija EU, OHR, OSCE i strane ambasade. Na „historijskoj sjednici“ usvojen i Nacrt zakona o vanjskim poslovima BiH, koji je kasnije oboren u parlamentarnoj proceduri;

– 26. maj 2023. godine – Novo rukovodstvo OSA-e ukinulo mjere zabrane ulaska u BiH Milošu Koviću i advokatu Radovana Karadžića Goranu Petronijeviću, velikosrpskim agitatorima i negatorima genocida u Srebrenici. Ovom dvojcu je ulazak u BiH zabranjen u prošlom mandatu, kada je OSA-om rukovodio Osman Mehmedagić;

– 1. juni 2023. godine – Milorad Dodik se nakon sastanka sa Draganom Čovićem u Mostaru zahvalio ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću na lobiranju u Evropskoj uniji da se povuku sankcije RS-u, odnosno da se deblokira isplata sredstava koja je ranije blokirana zbog Dodikove politike;

– 25. juli 2023. godine – Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je podržao zahtjev ministara iz RS-a da Ministarstvo odbrane BiH vrati 3,6 miliona KM koje je Ministarstvo finansija i trezora BiH ranije prebacilo za nabavku američkih helikoptera;

– 22. august 2023. godine – Zastupnici Trojke glasali za izbor novog SNSD-ovog ministra finansija i trezora BiH, čime su, nakon izbora SNSD-ovog direktora UIO-a BiH, toj stranci prepustili na upravljanje finansijski sektor BiH;

– 4. septembar 2023. godine – Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH izmijenio koeficijente za raspodjelu PDV-a, a prema toj odluci je koeficijent za RS uvećan na 34,44%, što će u praksi značiti dodatnih 60 miliona KM do kraja godine za ovaj entitet, a na štetu FBiH;

– 15. novembar 2023. godine – Vlada Federacije BiH isključila državne institucije prilikom donošenja odluke o raspolaganju državnom imovinom, odnosno državnim šumama koje u Varešu krči britanska firma Adriatic Metals. Tim činom je dat legitimitet zahtjevima Milorada Dodika da državna imovina pripada entitetima, te da entiteti imaju ekskluzivna prava na upravljanje tom imovinom;

– 9. januar 2024. godine – Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković odbio komentarisati proslavu neustavnog 9. januara u Banjoj Luci, tvrdeći da je takvo narušavanje ustavnopravnog poretka BiH „trivijalna stvar“;

– 16. januar 2024. godine – Članica stranke Narod i pravda Sabina Silajdžić objavila tekst u kojem izjednačava 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, sa 9. januarom, neustavnim „danom RS-a“.

– 18. januar 2024. godine – Na privatnom imanju Milorada Dodika u Bakincima održan sastanak vladajuće koalicije koji je rezultirao dokumentom nazvanim „Dogovor lidera političkih stranaka u BiH“. Tim je dogovorom, između ostalog, predviđeno odbacivanje SDA-ovog prijedloga tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH koje se odnose na integritet izbornog procesa, a koji je već dobio podršku Predstavničkog doma.  Kasnije je ovaj segment dogovora implementiran u Domu naroda. Također su kao prioritet utvrđene izmjene Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH, odnosno rješavanje „hrvatskog pitanja“, uprkos činjenici da te izmjene uopće nisu bile uvjet za otvaranje pregovora BiH i Evropske unije.

– 14. februar 2024. godine – U javnosti objavljena informacija da je direktor Javne ustanove Memorijalni centar Sarajevo, koja se do januara ove godine zvala JU Fond memorijala Kantona Sarajevo, NiP-ov Ahmed Kulanić zamijenio i logo te institucije, izbacivši ljiljane. Nakon kritika javnosti je na zvaničnoj stranici te institucije vratio stari logo sa ljiljanima;

– 12. mart 2023. godine – Ambasador BiH pri UN-u u Ženevi Bojan Vujić obratio se na sjednici Vijeća za ljudska prava UN-a gdje je rekao da je priliv stranih džihadista ozbiljna teroristička prijetnja iz BiH, te da je BiH najopasniji izvor terorizma. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković nije pokrenuo disciplinski postupak protiv Vujića. Čak nije direktno osudio njegov istup već je reagovalo Ministarstvo vanjskih poslova BiH kao institucija.

SERVILNOST I TRGOVINA SA HDZ-OM BiH I SNSD-OM

– 30. novembar 2022. godine – zastupnica SDP-a u NSRS-u Andrea Gajić predložila HDZ-ovca Mirka Pandžu za hrvatskog delegata u Vijeću naroda RS-a;

– 1. decembar 2022. godine – zastupnici „Trojke“ u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH glasali za izbor Marinka Čavare, osobe sa američke crne liste, za člana Kolegija Predstavničkog doma PSBiH;

– Novembar i decembar 2022. i januar 2023. godine – Predstavnici „Trojke“ u više navrata odlazili u Mostar, Banja Luku, pa čak i u privatnu destileriju Milorada Dodika u Bakincima kraj Laktaša, „na noge“ čelnicima HDZ-a BiH i SNSD-a kako bi istrgovali ulazak u vlast na državnom i entitetskom nivou;

– 1. decembar 2022. godine – Zastupnici SDP-a u Narodnoj skupštini RS-a omogućili izbor četvrtog delegata SNSD-a u Dom naroda PSBiH. Tim činom su SNSD-u isporučeni ključevi državne vlasti i pozicija sa koje mogu u potpunosti blokirati usvajanje bilo kojeg zakona;

– 6. januar 2023. godine – Predsjednici NES-a Nermin Ogrešević i Stranke za BiH Semir Efendić tokom gostovanja u Centralnom dnevniku Face televizije objasnili razloge povlačenja iz koalicije na državnom nivou, optužujući „Trojku“ da nisu htjeli pregovarati sa opozicijom u RS-u favorizirajući SNSD Milorada Dodika, te da je fokus procesa formiranja vlasti bio na „Konakovićevom i Fortinom ličnom pozicioniranju“. Efendić otkrio da je Naša stranka održala tajni sastanak sa SNSD-om na kojem su tražili da SNSD imenuje bošnjačkog ministra kako bi Forto kao Ostali bio imenovan za ministra komunikacija i prometa BiH. Na taj način je Dodik imenovao bošnjačkog ministra u Vijeću ministara BiH Sevlida Hurtića, koji je prethodno obnašao dužnost ministra u Vladi RS-a, što otvara mogućnost donošenja odluka u Vijeću ministara BiH bez saglasnosti bošnjačkih ministara iz stranaka sa sjedištem u Sarajevu;

– 7. januar 2023. godine – Zastupnik Pokreta za nove generacije Zlatko Miletić u intervjuu za Face potvrdio da je Dodik iz konačnog sadržaja sporazuma vladajuće koalicije na državnom nivou izbacio sve prijedloge Osmorke, te da su čelnici nekih stranaka Trojke žurili sa formiranjem vlasti kako bi došli do željenih pozicija;

– 11. januar 2023. godine – Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković u Banjoj Luci poistovijetio 9. januar sa 1. martom, Danom nezavisnosti BiH: „Očekujem da ćemo 1. marta imati drugu stranu koja se sa tim takođe ne slaže. Ako nam fokus bude oko stvari oko kojih se ne slažemo, političari će dobijati visoke plate.“

– 17. januar 2023. godine – Predsjednik Naše stranke Edin Forto izjavio da je SNSD „spreman zauzeti proevropski kurs“.

– 26. januar 2023. godine – Zastupnici „Osmorke“ i HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH sa 50 amandmana izmijenili Budžet FBiH za 2023. godinu u iznosu većem od 100 miliona KM. Tim amandmanima su uklonjena sredstva namijenjena za kupovinu letjelica za gašenje požara, a dio sredstava je preusmjeren na MUP Zapadnohercegovačkog kantona (ukupno 6 miliona KM, dio obrazloženja su i potrebe za rješavanje pitanja migranata), finansiranje BANU-a i HAZU-a, infrastrukturni projekti u sredinama u kojima je HDZ na vlasti, te projekti lokalnog karaktera, poput izgradnje bazena. Zastupnik SDP-a Damir Mašić nakon sjednice izbrisao sa svojih naloga na društvenim mrežama prošlogodišnju objavu kojom finansiranje HAZU-a naziva „izdajom“;

– 9. februar 2023. godine – Vijeće ministara BiH protivno zakonu imenovalo v.d. direktora Agencije za lijekove BiH i direktora Službe za poslove sa strancima. Obje pozicije pripale SNSD-u;

– 16. februar 2023. godine – Konstituisan novi saziv Doma naroda PSBiH, na kojem je delegat NiP-a Kemal Ademović predložio sam sebe za člana Kolegija. Na tu su ga poziciju izabrali delegati iz SNSD-a i HDZ-a, uprkos činjenici da je prijedlog Kluba Bošnjaka bio Šefik Džaferović. Ademović glasao za izbor Nikole Špirića, koji se zbog korupcije nalazi na američkoj crnoj listi, za člana Kolegija;

– 23. februar 2023. godine – Imenovano novo rukovodstvo OSA-e, a na mjesto zamjenika generalnog direktora i šefa svih operacija OSA-e imenovan SNSD-ov Risto Zarić. SDA u proteklom mandatu odbijala podržati imenovanje Zarića, čime je SNSD ostao uskraćen za kontrolu nad tom institucijom. Ime Riste Zarića evidentirano je među učesnicima genocida u Srebrenici;

– 14. mart 2023. godine – Zastupnik SDP-a u NSRS-u Saša Grbić glasao za izbor Radomira Lukića za sudiju Ustavnog suda RS-a.  Lukić je nekada bio dekan Pravnog fakulteta na Palama, ali ga je 2005. godine tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown smijenio s pozicije zbog optužbi da je bio dio mreže podrške osuđeniku za genocid Radovanu Karadžiću;

– 17. mart 2023. godine – Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović potvrdio da je imenovanje sudije Ustavnog suda BiH ranije dogovoreno sa strankama „Trojke“ i uz prisustvo međunarodnih zvaničnika, te da će na tu poziciju biti izabran HDZ-ov kandidat Marin Vukoja;

– 16. maj 2023. godine – Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto u mrežu EU koridora uvrstio i cestu Široki Brijeg – Grude – Imotski, čime je kao prioritet u odnosu na neke važnije putne komunikacije utvrđena izgradnja te saobraćajnice i za što će biti izdvojeno 938 miliona KM.

– 17. maj 2023. godine – HDZ-ov Denis Lasić imenovan za direktora Autocesta FBiH, institucije kojom su do tada upravljali Bošnjaci.

– 18. maj 2023. godine – SNSD-ov Zoran Tegeltija imenovan za direktora UIO-a BiH, uz pristanak „Trojke“, iako su ranije poručivali da neće prepustiti tu poziciju SNSD-u.

– 30. maj 2023. godine – U trenutku kada je Milorad Dodik boravio u posjeti Rusiji kod Vladimira Putina, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković na panelu u Bratislavi pred ministrima vanjskih poslova nekoliko evropskih država govorio da Dodikovi kadrovi u vlasti „podržavaju reforme“, čime ga je amnestirao od blokada koje je u tom trenutku provodio i prijetnji koje je izricao;

– 26. juni 2023. godine, predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković izjavio da nema ništa protiv toga da HDZ-ov kadar bude i direktor BH Gasa;

– 25. juli 2023. godine – Vijeće ministara BiH odobrilo izdvajanje 70 miliona KM za kupovinu zgrade u Banjoj Luci za potrebe UIO-a BiH, pristajući na zahtjeve SNSD-a da se taj novac utroši na kupovinu zgrade u vlasništvu Mileta Radišića, kuma Milorada Dodika. U kasnije provedenoj proceduri se zbog specifičnog sadržaja javnog poziva, kojim se precizirane karakteristike kojima odgovara isključivo ciljani objekat, prijavila jedino Radišićeva kompanija;

– 31. august 2023. godine – Vijeće ministara BiH za novu direktoricu Agencije za državnu službu BiH imenovalo HDZ-ovu Anitu Markić, čime su probosanske stranke ostale bez direktorske pozicije u ovoj instituciji. Do tog trenutka su direktori Agencije za državnu službu bili isključivo kadrovi koji su dolazili iz reda Ostalih i na prijedlog probosanskih stranaka (Jakob Finci i Neven Akšamija);

– 4. oktobar 2023. godine – Vlada FBiH donijela odluku o zadržavanju HDZ-ovog Ljube Pravdića na poziciji direktora JP Ceste FBiH, čime je HDZ u potpunosti zagospodario sektorom izgradnje cestovne infrastrukture u FBiH. Prethodno su toj stranci prepustili direktorsku poziciju u JP Autoceste FBiH;

– 17. novembar 2023. godine – Elektroprivreda BiH sklopila ugovor sa kompanijom Lager iz Posušja o nabavci 400 hiljada tona uglja vrijednoj 70 miliona KM. Prethodno su predstavnici aktuelne vlasti optuživali Vladu Fadila Novalića i prošlu upravu Elektroprivrede BiH za isti ugovor, tvrdeći da se radi o kriminalu;

– 7. decembar 2023. godine – Vijeće ministara BiH sredstva iz tekuće rezerve, prvobitno namijenjena za kupovinu helikoptera, bez ikakvih kriterija podijelila udruženjima i nevladinim organizacijama. Dio sredstava u iznosu od 30.000 KM dodijeljene Fondaciji „Srpska kuća“, na čijem je čelu Gorica Dodik, kćerka predsjednika SNSD-a Milorada Dodika;

– 21. decembar 2023. godine – Zastupnici „Trojke“ u Predstavničkom domu PSBiH glasali protiv smjene SNSD-ovog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca. Inicjiativa za smjenu pokrenuta nakon optužbi ministrove bivše supruge za porodično nasilje;

– 29. decembar 2023. godine – Vlada FBiH dala saglasnost da Slađan Bevanda (HDZ BiH) bude imenovan za direktora Fonda za zaštitu okoliša. Ovim je i zvanično Fond prepušten HDZ-u. Prije dolaska „Trojke“ na vlast, na čelu Fonda je bio heroj odbrane Mostara Esad Humo, a prethodno su te pozicije obnašali kadrovi probosanskih stranaka;

– 22. januar 2024. godine – Zastupnici vladajuće koalicije u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH zaključkom derogirali Poslovnik o radu Predstavničkog doma kako bi otvorili prostor da Komisija za izbor i imenovanje pred taj Dom pošalje samo jednog kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH – Marina Vukoju;

– 30. januar 2024. godine – Predstavnički dom PSBiH razmatrao Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o BHANSA-i, kojeg je u proceduru uputio ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto (Naša stranka) i kojim se ukida ograničenje u broju mandata direktora te institucije kako bi na njenom čelu ostao Davorin Primorac, zet Dragana Čovića. Primorac je na čelu BHANSA-a 9 godina, a po važećem zakonu može biti ukupno deset godina (2×5);

– 1. februar 2024. godine – Vijeće ministara BiH imenovalo HDZ-ovog Darka Kasapa za koordinatora za reformu javne uprave, iako je ta pozicija prema dogovoru trebala pripasti „Trojci“, odnosno SDP-u;

– 8. februar 2024. godine – Vladajuća koalicija održala sastanak u Sarajevu, nakon kojeg su najavili usvajanje četiri zakona kako bi omogućili da Evropsko vijeće 21. marta donese odluku o otvaranju pregovora sa BiH. Tvrdili su da su uvjet i izmjene Izbornog zakona BiH, uprkos činjenici da su iz Evropske unije kao uvjete postavili samo usvajanje Zakona o sukobu interesa, Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Zakona o sudovima BiH i otvaranje pregovora sa FRONTEX-om;

– 9. februar 2024. godina – Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković javno iskazao namjeru da stavi javne RTV servise pod političku kontrolu izjavom: „Dugoročno rješenje očekujemo kada u menadžmentima oba javna emitera, i FTV-a i BHRT-a , budu sjedili ljudi koji rade onako kako politike Trojke od njih traže.“

– 14. februar 2024. godine – U javnosti objavljena informacija da je direktor Javne ustanove Memorijalni centar Sarajevo, koja se do januara ove godine zvala JU Fond memorijala Kantona Sarajevo, NiP-ov Ahmed Kulanić zamijenio i logo te institucije, izbacivši ljiljane i šehidski nišan. Nakon kritika javnosti je na zvaničnoj stranici te institucije vratio stari logo sa ljiljanima;

– 17. april 2024. godine – U jeku prijetnji Milorada Dodika secesijom entiteta RS i na dan kada je Narodna skupština RS-a razmatrala i usvojila entitetski izborni zakon, pri tome kršeći Ustav i važeći Izborni zakon BiH, predstavnici stranaka „Trojke“ otišli u Istočno Sarajevo na sastanak sa delegacijama SNSD-a i HDZ-a, gdje su pristali na zahtjeve Milorada Dodika koji se odnose na izmjene Izbornog zakona BiH, čime su se de facto pridružili nasrtajima predsjednika SNSD-a na instituciju Visokog predstavnika u BiH. Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić izjavio, govoreći o prethodnoj odluci Visokog predstavnika o nametanju tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, da je protiv nametnutih rješenja;

– 23. mart 2024. godine – Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković nakon sastanka sa ministrom vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordanom Grlićem-Radmanom u Zagrebu izjavio da „županije“ imaju mogućnost proglasiti neradni dan na dan izbora u Republici Hrvatskoj, koristeći neustavni termin „županija“ kako bi se dodvorio Zagrebu i koalicionim partnerima u BiH;

– 22. april 2024. godine – Zastupnici stranaka „Trojke“ zbog protivljenja koalicionih partnera iz HDZ-a BiH odbili prihvatiti uvrštavanje na dnevni red sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Prijedlog zakona o plinovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska, uprkos činjenici da je prijedlog identičnog sadržaja u prošlom mandatu usvojen u Predstavničkom domu, te uprkos činjenici da se radi o strateškom projektu koji za cilj ima diverzifikaciju izvora snabdijevanja plinom i smanjivanje ovisnosti o ruskom plinu;

– 22. april 2024. godine – Zastupnici stranaka „Trojke“ u Komisiji za izbor i imenovanja Predstavničkog doma Parlamenta FBiH glasali za smjenu članova Komisije koji dolaze iz Demokratske fronte i Stranke za BiH, a sve kako bi se stvorile pretpostavke da Komisija pred Predstavnički dom dostavi samo jednog kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH (Marin Vukoja), a ne cijelu listu uspješnih kandidata;

– 27. april 2024. godine – Još uvijek nije u proceduru upućen budžet institucija BiH za 2024. godinu, niti je kreiran nacrt budžeta;

IZDAJA INTERESA I DIGNITETA BOŠNJAČKOG NARODA

– 10. novembar 2022. godine – Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio da „vidi da se ti muslimani tamo nešto pate“, te da će „blok Srbi-Hrvati odlučiti ko će biti vlast, a ne muslimani“. Niko iz stranaka „Trojke“ nije reagovao na ovu izjavu. Dalji razvoj događaja pokazao je da se Dodikova najava ispostavila kao tačna;

– 1. decembar 2022. godine – „Trojka“ imenovala rukovodstvo Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u kojem nema predstavnika Bošnjaka;

– 17. januar 2023. godine – Imenovano rukovodstvo Doma naroda Parlamenta FBiH. Umjesto kandidata za člana Kolegija ispred bošnjačkog naroda koji je bio prijedlog Kluba Bošnjaka, delegati iz stranaka „Trojke“ i HDZ-a BiH izabrali delegata koji nije imao podršku Kluba Bošnjaka, čime je taj Klub postao jedini klub čiji kandidat nije izabran za člana rukovodstva ovog Doma;

– 25. januar 2023. godine – Formiran novi saziv Vijeća ministara BiH. Bošnjaci ostali bez Ministarstva sigurnosti BiH, birajući Ministarstvo prometa i komunikacija kako bi predsjednik Naše stranke Edin Forto postao ministar. „Trojka“ smanjila broj Bošnjaka u Vijeću ministara BiH na pet (25%). U prošlom sazivu Vijeća ministara BiH Bošnjaci imali sedam pozicija.

– 6. februar 2023. godine – Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković boravio u posjeti Briselu, gdje se isključivo sastajao sa zvaničnicima koji zastupaju interese HDZ-a BiH (Željana Zovko, David McAllister, Oliver Varhelyi), dok europarlamentarce i ostale zvaničnike EU-a koji su naklonjeni BiH nije ni kontaktirao. Nakon boravka u Briselu izjavio da se tamo više priča o „radikalizaciji Bošnjaka nego o Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću kao problemima“;

– 28. april 2023. godine – Imenovana Vlada FBiH koju su predložili predsjednica FBiH Hrvatica i potpredsjednik Srbin, mimo volje i bez potpisa potpredsjednika FBiH Bošnjaka. Zastupnici „Trojke“ su podržali uskraćivanje prava bošnjačkom narodu jednodnevnom suspenzijom Ustava FBiH. Protiv imenovanja aktuelnog saziva Vlade FBiH glasalo je više od dvije trećine bošnjačkih zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

Za potrebe prikupljanja potrebne većine u Predstavničkom domu, „Trojka“ je za ministra unutrašnjih poslova FBiH imenovala Ramu Isaka, oca zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Arnela Isaka, a predsjednik BHI Fuad Kasumović je javno svjedočio o „kupovini“ zastupnika koji je izabran sa liste njegove stranke, Kenana Uzunovića, u režiji predstavnika stranaka „Trojke“.

– 17. maj 2023. godine – HDZ-ov Denis Lasić imenovan za direktora Autocesta FBiH, institucije kojom su do tada upravljali Bošnjaci. Pri tome je HDZBiH zadržao kontrolu nad JP Ceste FBiH, čime su u potpunosti zagospodarili sektorom izgradnje cestovne infrastrukture u FBiH.

– 14. juni 2023. godine – Vlada FBiH promijenila Upravni odbor Fonda za zaštitu okoliša FBiH, prepuštajući kontrolu HDZ-u kako bi smijenili Esada Humu i imenovali HDZ-ovog direktora;

– 30. juni 2023. godine – U Konjicu održan sastanak Trojke, SNSD-a i HDZ-a na kojem je Milorad Dodik opsovao genocid, a zvaničnici Trojke nisu napustili sastanak. Nakon sastanka Konaković izjavio da je Dodik, koji mu je netom prije te izjave opsovao genocid, „bolji partner od opozicije u RS-u“;

– 19. septembar 2023. godine – Odlukom generalnog direktora UIO-a BiH Zorana Tegeltije iz rukovodstva Regionalnog ureda UIO-a Sarajevo smijenjeni svi Bošnjaci. RU Sarajevo ubuduće će rukovoditi Ana Mrnjavac i Mladen Zirojević;

– 30. novembar 2023. godine – Vlada FBiH imenovala novu upravu Razvojne banke FBiH, u kojoj je od pet članova uprave samo jedan Bošnjak. Umjesto Bošnjakinje Mersihe Slipičević, na mjesto direktora postavljen Boro Trlin, blizak prijatelj predsjednika SDP-a Nermina Nikšića;

– 29. decembar 2023. godine – Vlada FBiH dala saglasnost da Slađan Bevanda (HDZ BiH) bude imenovan za direktora Fonda za zaštitu okoliša. Ovim je i zvanično Fond prepušten HDZ-u. Prije dolaska „Trojke“ na vlast, na čelu Fonda je bio heroj odbrane Mostara Esad Humo, a prethodno su te pozicije obnašali kadrovi probosanskih stranaka;

– 25. mart 2024. godine – Za dopredsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH, umjesto Fatime Gavrankapetanović (Stranka za BiH) kao kandidatkinje Kluba Bošnjaka izabran Nezim Alagić (Narod i pravda) koji je izabran glasovima manjine u Klubu Bošnjaka i delegata iz klubova Hrvata i Srba.

IZDAJA VLASTITIH PRINCIPA, OBEĆANJA, MERITOKRATIJE I DEMOKRATIJE

– 28. novembar 2022. godine – „Osmorka“ i HDZ potpisali koalicioni sporazum u kojem se navodi obaveza izmjena Izbornog zakona u skladu sa presudom Ustavnog suda BiH. Iskoristili su termin „presuda“ u jednini, aludirajući na provedbu presude u predmetu „Ljubić“ koja je već provedena, a zanemarujući ostale presude, poput one u predmetu „Komšić“. U koalicinom sporazumu su naveli i reformu Javnog RTV servisa, što podrazumijeva formiranje trećeg kanala, i reformu OSA-e, na čemu su insistirali SNSD i HDZBiH.

– 28. decembar 2022. godine – Stranke „Trojke“ glasale za imenovanje Borjane Krišto za mandatarku novog saziva Vijeća ministara BiH. Krišto u ekspozeu, između ostalog, najavila formiranje trećeg javnog RTV kanala;

– 25. januar 2023. godine – Formiran novi saziv Vijeća ministara BiH. Bošnjaci ostali bez Ministarstva sigurnosti BiH, birajući Ministarstvo prometa i komunikacija kako bi predsjednik Naše stranke Edin Forto postao ministar. „Trojka“ smanjila broj Bošnjaka u Vijeću ministara BiH na pet (25%). U prošlom sazivu Vijeća ministara BiH Bošnjaci imali sedam pozicija.

Novi saziv Vijeća ministara BiH čine ministar odbrane sa dvije pravomoćne presude, ministar finansija sa jednom pravomoćnom presudom, ministar pravde osumnjičen za falsifikovanje dokumenata, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa optužen za nasilje u porodici, ministar vanjskih poslova sa sumnjivom diplomom i bez ikakvog iskustva u oblasti vanjskih poslova, te sa optužbama za kontakte sa narko kartelom, ministar sigurnosti koji se dovodi u vezu sa pripadnicima kriminalnog miljea i koji je osuđivan u Srbiji;

– 30. januar 2023. godine – Članovi Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma PSBiH iz „Trojke“, SNSD-a i HDZ-a odbili Prijedlog izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH kojim se predviđa zaustavljanje rasta plaća izabranim i imenovanim zvaničnicima. Komisijom predsjedavao NiP-ov Nihad Omerović;

– 28. april 2023. godine – Imenovana Vlada FBiH. Zastupnici „Trojke“ podržali uskraćivanje prava bošnjačkom narodu jednodnevnom suspenzijom Ustava FBiH. Za potrebe prikupljanja potrebne većine u Predstavničkom domu, „Trojka“ za ministra unutrašnjih poslova FBiH imenovala Ramu Isaka, oca zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Arnela Isaka;

– 1. juni 2023. godine – Vlada FBiH smijenila staru i imenovala novu upravu RMU Banovići. Iako su najavljivali „borbu protiv korupcije“, upravljanje RMU Banovići su prepustili PDA-u Mirsada Kukića, čovjeku koji je stavljen na američku „crnu listu“ upravo zbog korupcije u tom rudniku;

– 15. juni 2023. godine – Dom naroda PSBiH imenovao SNSD-ovu Nedu Močević za zamjenicu generalnog revizora Ureda za reviziju institucija BiH. Iako su obećavali „meritokratiju“ pri imenovanjima, delegat „Trojke“ glasao za Močević koja ne zadovoljava ni minimum uslova za imenovanje;

– 23. august 2023. godine – Nadzorni odbor JP Elektroprivreda BiH imenovao novu upravu, predvođenu direktorom Sanelom Buljubašićem, koji nema nikakvo iskustvo u oblasti energetike i čija je profesionalna karijera vezana za komunalno preduzeće u Srebreniku. Prethodno je Vlada FBiH za članove Nadzornog odbora imenovala Vedrana Kasera i Idhama Krušku. Kaser je stekao fakultetsku diplomu na „Slobomir P Univerzitetu Slobomir“, dok je Kruško diplomu stekao na „Visokoj poslovnoj tehničkoj školi Doboj“. Već u prvoj godini mandata nove uprave Elektroprivreda BiH zabilježila je gubitak od 140 miliona KM;

– 7. septembar 2023. godine – Rusmir Isak, sin federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, imenovan za direktora KPZ Zenica;

– 4. oktobar 2023. godine – Osuđenik za zlouptrebe u Poštanskoj banci FBiH Mufid Lojo je odlukom Vlade FBiH imenovan za novog člana Nadzornog odbora BH Pošte;

– Oktobar 2023. godine – NiP-ov predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elvedin Okerić podijelio 200.000 KM budžetskog novca organizacijama, među kojima su i one organizacije koje su osnovali kadrovi NiP-a. U četiri podrinjske općine u RS-u kadrovi NiP-a su napravili pet udruženja kojima je iz Budžeta Kantona Sarajevo, sa budžetske pozicije kojom raspolaže NiP-ov predsjednik Skupštine KS Elvedin Okerić, za dvije godine prebačeno 289.000 KM;

– 1. decembar 2023. godine – U medijima objavljen audio snimak namještanja konkursa u Domu zdravlja Sarajevo, u kojem je učestvovao vozač tadašnjeg SDP-ovog direktora Doma zdravlja Abela Baltića;

– 15. decembar 2023. godine – Zastupnici SDP-a i Naše stranke u Skupštini Tuzlanskog kantona nisu podržali amandmane na Ustav Tuzlanskog kantona prema kojima bi “Ostali” dobili pravo da budu imenovani u rukovodstvo Skupštine;

– 27. decembar 2023. godine – Svi bračni parovi u FBiH koji su nakon 16. juna 2023. godine započeli proces liječenja biomedicinski potpomognutom oplodnjom neće imati pravo na nadoknadu troškova iz Budžeta. Vlada Federacije BiH sa Nerminom Nikšićem na čelu donijela je 27. decembra odluku da se osam miliona maraka namijenjenih za liječenje neplodnosti ukine.

– 1. januar 2024. godine – Od 1. januara 2024. godine je, prema ranijim obećanjima premijera Nermina Nikšića i njegovog zamjenika Vojina Mijatovića, trebao stupiti na snagu set fiskalnih zakona koji bi, između ostalog, značio i povećanje minimalne plaće na 1.000 KM. Taj set zakona nije usvojen i minimalna plaća nije povećana na 1.000 KM već na 619 KM, ali su kasnije premijer i ministri povećanjem osnovice povećali svoje plaće za iznos od oko 400 KM;

– 7. januar 2024. godine – Zbog manipulacija prilikom konkursne procedure u režiji NiP-ovog ministra Adnana Delića, 63 udruženja u FBiH ostala su bez novca iz 2023. godine. U pitanju je 728.458,82 KM koje su iz Budžeta FBiH trebala biti podijeljene udruženjima građana koja djeluju u okviru nadležnosti Federalnog ministarstva rada i socijalne politike;

– 25. januar 2024. godine – Dom naroda Parlamenta FBiH, nakon što je to prethodno uradio i Predstavnički dom, usvojio Budžet FBiH za 2024. godinu. Budžetom je, između ostalog, predviđeno povećanje plaća premijeru i ministrima u Vladi FBiH za oko 400 KM. Za najteže oboljele pacijente izdvojena su nedovoljna finansijska sredstva. Umjesto potrebnih 21 milion KM, izdvojena su samo dva miliona KM za izgradnju obećavane Palate pravde;

– 31. januar 2024. godine – Delegati vladajuće koalicije u Domu naroda PSBiH odbili supo hitnoj proceduri razmatrati i usvojiti Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, kojeg je u proceduru uputio Klub SDA u Predstavničkom domu i koje se odnose na transparentnost i integritet izbornog procesa. Delegat NiP-a Kemal Ademović bio je „suzdržan“ pri glasanju. Prethodno je vladajuća koalicija na sastanku u Bakincima dogovorila neusvajanje ovog predloženog zakonskog rješenja uprkos činjenici da se radi o uvjetu na putu ka članstvu u Evropskoj uniji;

– 9. februar 2024. godina – Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković javno iskazao namjeru da stavi javne RTV servise pod političku kontrolu izjavom: „Dugoročno rješenje očekujemo kada u menadžmentima oba javna emitera, i FTV-a i BHRT-a , budu sjedili ljudi koji rade onako kako politike Trojke od njih traže.“

– februar 2024. godine – U javnosti objavljene informacije o vezama predsjednika stranke Narod i pravda i ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića sa narko kartelom „Tito i Dino“, koje su zadokumentovane dekodiranjem komunikacija putem aplikacije Sky i na osnovu sheme Europola. U aprilu 2024. godine u akciji u okviru predmeta „Black tie 2“ uhapšeni Gordan Memija, kum Elmedina Konakovića, i policajci čiju je odgovornost Konaković ranije negirao;

– februar 2024. godine – Tužilaštvo Kantona Sarajevo pokrenula istragu protiv Borisa Trapare (Naša stranka), direktora Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, zbog dostavljanja falsifikovane potvrde o radnom iskustvu. Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu također je formiralo predmet u vezi Trapare zbog potvrde o radnom iskustvu iz firme Marvel koju je Trapara priložio prilikom prijave na konkurs za direktora;

– 27. februar 2024. godine – Vlada FBiH donijela odluku o novim zaduženjima u ukupnoj vrijednosti od 430 miliona KM. Predstavnici Vlade FBiH na naknadne upite medija o svrsi zaduživanja nisu ponudili jasne odgovore. Ukupan iznos zaduženja aktuelnog saziva Vlade FBiH u prvoj godini mandata premašio milijardu KM;

– februar 2024. godine – Ured za borbu protiv korupcije dostavio detaljnu informaciju Vladi KS o statusu krivične prijave protiv direktora KUIP-a Adisa Mešića. Mešić se sumnjiči da je krivotvorio potvrdu o stažu prilikom zapošljavanja na poziciju tržišno-turističkog inspektora 2012. godine. Općinski sud u Sarajevu po zahtjevu Tužilaštva KS 15. februara naložio trajno izuzimanje sporne potvrde

– 27. april 2024. godine – Još uvijek nije u proceduru upućen Budžet institucija BiH za 2024. godinu, niti je kreiran Nacrt Budžeta;

Previous Dani vakufa: Svečano otvoren Islamski centar "Sultan Ahmed" u Zenici
Next Industrija u BiH bilježi najveći pad od sredine 2020.

You might also like

NAŠI DANI

Krug 99 i ReSTART za sutra najavili protest – Zaustaviti razgradnju države

Asocijacija nezavisnih intelektualaca “Krug 99” i neformalna grupa građana “ReSTART” najavili su za sutra u Sarajevu mirni protest ispred OHR-a sa kojeg će poslati poruku da se zaustavi razgradnja države.

NAŠI DANI

I boračka udruženja će podržati proteste ispred OHR-a

Koordinacija boračkih udruženja FBiH odazvat će se pozivu Kruga 99 i organizacije ReStart i podržati proteste koji su zakazani u petak, 31. marta ispred zgrade OHR-a. – Poručujemo i mi

NAŠI DANI

Većina delegata u Klubu Bošnjaka traži od Lende da ne podrži dogovor koji će značiti preglasavanje Bošnjaka

Danas su predsjednici stranaka Osmorke i HDZ-a, dostavili imena ministara za Vladu Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednici Federacije Lidiji Bradari. Istovremeno većina delegata u Klubu Bošnjaka Parlamenta FBiH traži od