Ivan Štraus – arhitekta koji je gledao rušenje i ponovno građenje svojih objekata

Ivan Štraus – arhitekta koji je gledao rušenje i ponovno građenje svojih objekata

 

Komemorativna sjednica povodom smrti uglednog arhitekte Ivana Štrausa (Kremna, Srbija, 28. juna 1928. – Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 25. augusta 2018.), čiji su brojni objekti ostali u Bosni i Hercegovini i svijetu kao zaostavština njegovog rada, upriličena je u utorak u Akademiji nauka i umjetnosti (ANU) BiH.

Sekretar Odjeljenja za umjetnost ANU BiH, književnik Abdulah Sidran koji je otvorio i vodio sjednicu, istakao je značaj koji je arhitekta Ivan Štraus imao i ulogu njegovog graditeljskog dijela koje je bilo prisutno ne samo u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji, nego i svijetu.

Predsjednik Asocijacije arhitekata u BiH Dario Kristić naveo je da Štrausa nije poznavao lično, ali da je odrastao uz objekte koje je on stvorio.

On je naveo da je Štraus svojim djelom uticao na druge arhitekte u Sarajevu.

“Imao je tu nesreću da doživi da gleda razaranje svojih objekata, ali i da gleda kako se nanovo grade”, rekao je Kristić.

Ivan Štraus, rođen u Srbiji, odrastao u Banjoj Luci, započeo je arhitektonske studije u Zagrebu 1947. godine, a diplomirao je 1958. godine na Tehničkom fakultetu u Sarajevu. Već od 1952. godine počeo se baviti arhitektonskom djelatnošću učestvujući u arhitektonskim takmičenjima. Osvojio je oko 30 vodećih nagrada za arhitekturu, a pobijedio je na mnogim državnim i međunarodnim takmičenjima.

Među projektima koje je radio izdvajaju se zgrada Elektroprivrede u Sarajevu, Muzej vojnog vazduhoplovstva u Beogradu, Press centar na Bjelašnici koji je u potpunosti srušen tokom rata, džamija u Oranu, župna crkva u Zoviku pored Brčkog te crkve u Dubravama, Petrićevcu i na Dobrinji u Sarajevu.

Dobitnik je brojnih nagrada, između ostalih za zgradu biblioteke i dječijeg pozorišta Banja Luka (BiH, 1974), Hotel Onogošt (Nikšić/Crna Gora – koautor Tihomir Štraus, 1982.), Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Republička nagrada “Borbe” za najuspjelije arhitektonsko ostvarenje u Bosni i Hercegovini za Naselje sunca u Sarajevu…

Pripala mu je i internacionalnih nagrada za projekt Glavna pošta, Ministarstvo PTT i Ured telekomunikacija u Addis Abebi (Etiopija, 1964., sa Zdravkom Kovačevićem, prva nagrada), Opera u Sofiji (Bugarska, 1973., s Halidom Muhasilovićem, prva nagrada), Velika džamija, Oran (Alžir, sa Halidom Muhasilovićem, 1985., prva nagrada).

Izlagao je na domaćoj i internacionalnoj sceni. Također je i autor brojnih knjiga iz oblasti arhitekture.

 

 

Previous Ganić: 'Alija Izetbegović je poslušao Holbrookea i nije uzeo Banju Luku'
Next 829 godina povelje Kulina bana

You might also like

NAŠI DANI

Brisel razočarao antievropsku politiku u našoj zemlji: U izmjenama Izbornog zakona nema mjesta za HDZ zahtjeve

Nosioci evropskih vrijednosti u Bosni i Hercegovini, kako sami sebi tepaju u Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH, očigledno nose pogrešan teret. U Evropskoj uniji (EU), ispostavilo se, nemaju baš mnogo

NAŠI DANI

‘Samo Bošnjaci imaju jaku građansku opciju koja se ostrašćeno bori protiv bošnjačke nacionalne stranke’

Posljednji sastanak u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) pomogao je Bosni i Hercegovini da se podigne na listi prioriteta međunarodne zajednice, ali ne na način na koji je to očekivao

NAŠI DANI

Novalić: Uputili smo na usvajanje prijedlog budžeta, najvećeg u historiji

 U Parlament Federacije Bosne i Hercegovine uputili smo na usvajanje Prijedlog budžeta za ovu godinu, najvećeg u historiji, 5.597.618.777 KM, poručio je premijer Federacije BiH Fadil Novalić. – Ponosan sam