Iz historije Ljubuškog
Priča o historiji Ljubuškog iz pera čuvenoga historičara Hivzije Hasandedića.
Ljubuški
Ljubuški je danas veća varoš i sjedište istoimene općine u zapadnoj Hercegovini. Smješten je na jugoistočnom kraju ljubuškog polja, na raskrsnici cesta koje se ovdje granaju vežući ga sa Mostarom, Čapljinom, Imotskim i Vrgorcem.’
Tvrđava Ljubuški se prvi put spominje 1452 godine za vrijeme borbi koje su vođene između Hercega Stjepana i njegovih sinova. Turci su ovu tvrđavu definitivno zauzeli poslije 1468.god., a prije 1477. god., i u njihovim rukama je ostala sve do austro-ugarske okupacije 1878.god.
Oni su odmah oko kule Herceguše podigli bedeme i u tvrđavu smjestili posadu koja je ovdje ostala sve do 1835.god. kada su u Bosni i Hercegovini ukinute kapetanije.
Nahija Ljubuški bila je u sastavu raznih kadiluka: drinskog(fočanskog), mostarskog, gabelskog i imotskog. Mirom u Požarevcu 1717. godine Turci gube Imotski i čitavu Imotsku krajinu i tada je formiran novi kadiluk Bekejjei Imotski(ostatak Imotskog) čije je sjedište postao Ljubuški.
Ljubuški su nekad zvali i Malim Solinom.
Za vrijeme turske i austro-ugarske uprave podignute su na Gradu i mahalama , koje su se kasnije formirale po padinama ispod Grada i brda Butorovice, sljedeći objekti: pet džamija, pet mekteba, musala, mehkema, han, pošta, hamam, sedam kula, nekoliko čatrnja, dvije tamnice, magazin za žito(hambar) i više stambenih zgrada i dućana s ćepencima.
(ljubusaci.com/MiruhBosne)
You might also like
Čuveni govor Ćamila Sijarića na Makovoj sahrani: Ja sam Bosna, prkosna…
“Zapis o zemlji”, kratki epitaf najvećeg našeg pjesnika Mehmedalije Maka Dizdara iz pjesničke zbirke “Kameni spavač”, objavljene davne 1966. godine, nosi snažnu poruku o bosanskohercegovačkoj državi, na vječitoj vjetrometini sila, negiranja, osporavanja,
Bileća
Bileća se nalazi na kraju Župe Vrma, ali se ne spominje u izvorima prije XIV v. Prvi put se spominje Bileća 1387 god. U dubrovačkim izvorima se spominje i 1403
Katarina Kosača Kotromanić, kćerka humskog velikaša i supruga kralja Bosne
Na današnji dan 1478. u Rimu je preminula Katarina Kosača Kotromanić – kćerka bosansko-humskog velikaša hercega Stjepana, supruga bosanskog kralja Tomaša. Rođena je u Blagaju sredinom treće decenije 15. vijeka,