Iz historije Ljubuškog

Iz historije Ljubuškog

Priča o historiji Ljubuškog iz pera čuvenoga historičara Hivzije Hasandedića.

Ljubuški

Ljubuški je danas veća varoš i sjedište istoimene općine u zapadnoj Hercegovini. Smješten je na jugoistočnom kraju ljubuškog polja, na raskrsnici cesta koje se ovdje granaju vežući ga sa Mostarom, Čapljinom, Imotskim i Vrgorcem.’

tvrdava

Tvrđava Ljubuški se prvi put spominje 1452 godine za vrijeme borbi koje su vođene između Hercega Stjepana i njegovih sinova. Turci su ovu tvrđavu definitivno zauzeli poslije 1468.god., a prije 1477. god., i u njihovim rukama je ostala sve do austro-ugarske okupacije 1878.god.

Oni su odmah oko kule Herceguše podigli bedeme i u tvrđavu smjestili posadu koja je ovdje ostala sve do 1835.god. kada su u Bosni i Hercegovini ukinute kapetanije.
Nahija Ljubuški bila je u sastavu raznih kadiluka: drinskog(fočanskog), mostarskog, gabelskog i imotskog. Mirom u Požarevcu 1717. godine Turci gube Imotski i čitavu Imotsku krajinu i tada je formiran novi kadiluk Bekejjei Imotski(ostatak Imotskog) čije je sjedište postao Ljubuški.

Ljubuški su nekad zvali i Malim Solinom.

Gozulj_stara

Za vrijeme turske i austro-ugarske uprave podignute su na Gradu i mahalama , koje su se kasnije formirale po padinama ispod Grada i brda Butorovice, sljedeći objekti: pet džamija, pet mekteba, musala, mehkema, han, pošta, hamam, sedam kula, nekoliko čatrnja, dvije tamnice, magazin za žito(hambar) i više stambenih zgrada i dućana s ćepencima.

 

(ljubusaci.com/MiruhBosne)

Previous Počinje gradnja toplovoda Kakanj – Sarajevo (Video)
Next Zapis o Mostaru iz 1887.

You might also like

BAŠTINA

Pogledajte kako je izgledao srednjovjekovni bosanski kraljevski grad – Bobovac

  U Muzeju Kaknja se nalazi impresivna maketa kraljevskog grada Bobovca. Maketu je izradio Ivica Tomičić  iz Kaknja. Kraljevski grad Bobovac je smješten u brdima srednje Bosne na području gdje graniče općine

HISTORIJA

Kako se krojila jezička sudbina Bošnjaka: Srpsko-hrvatski lingvocid u bečkim rukavicama

Jezička sudbina Bošnjaka skrojena je u Beču 1850. godine dogovorom o jezičkom jedinstvu Hrvata i Srba, a stotinu godina kasnije u Novom Sadu zapečaćena tzv. novosadskim dogovorom istih reprezentanata. Uprkos

HISTORIJA

GODIŠNJICA VELIKE BOŠNJAČKE POBJEDE – Boj pod Banjom Lukom 1737. godine

Što se Bošnjaka tiče, vrijeme rata 1737–1739. bilo je dramatično koliko i slavno. Oni su tada konačno odbranili svoj položaj na datom geopolitičkom prostoru. Kasnije generacije Bošnjaka bile su ponosne na djelo svojih predaka.