Izložbom rukopisa ‘Knjiga – dio naše tradicije’ otvorena manifestacija ‘Ramazan u Mostaru’

Izložbom rukopisa ‘Knjiga – dio naše tradicije’ otvorena manifestacija ‘Ramazan u Mostaru’

U okviru manifestacije „Ramazan u Mostaru” u ponedjeljak je u mostarskom Centru za kulturu otvorena izložba rukopisa „Knjiga – dio naše tradicije”.

Na panelima su prikazana 33 fragmenta rukopisa iz fundusa Muzeja Hercegovine, kao i najstarija knjiga koja se čuva u tom muzeju – prijepis djela „Šarh Miftah al-‘ulum”.

Najstariji rukopis u zbirci Muzeja Hercegovine Mostar potječe iz XV. stoljeća, napisan je na arapskom jeziku, a na kraju djela se nalaze bilješke.

– Pored starosti rukopisa stoji bilješka s navodom kada je djelo prepisano, te je prvi kriterij prema kojemu se vrednuju rukopisi. Prijepis je nastao svega trinaest godina nakon nastanka samog djela, što dodatno uvećava njegovu vrijednost, jer su takvi prijepisi najsličniji originalu. Vlasnik rukopisa je bio Muhammed Ibn Mustafa Ibn Halil-Mostarac, a navedeno je i to da je rukopis kupljen u Sarajevu za dvije stotine srebrnjaka – rekao je ravnatelj Muzeja Hercegovine Asim Krhan.

Krhan je dodao kako je knjiga ishodište percipiranju društva i društvenih pojava u duhovnom, vjerskom i posebno obrazovnom segmentu, te su zbog toga odlučili knjigu staviti u središte ove izložbe.

– Mogu reći da, preko izloženih rukopisa iz fundusa Muzeja Hercegovine, možemo potvrditi tezu kako je naše društvo imalo visokorazvijenu svijest o čuvanju knjige i o brizi za nju. Ovo što danas kroz izložbu možemo vidjeti su izložene knjige s početka 15. stoljeća, najstarija iz 1413., pa do 18. stoljeća i danas – rekao je Krhan.

Prikazani rukopisi čuvaju se u Muzeju Hercegovine, a Krhan je istaknuo kako u Mostaru postoje još starije knjige i veće zbirke.

Primjerci rukopisa pisani su na bosanskom, arapskom i turskom jeziku, a tematika im je od teoloških pitanja do filozofskih i književnih.

– Izložba je i prilika da se preispitamo kakav je naš današnji odnos prema knjizi. Osim ovih subjektivnijih stvari, imamo danas i ine objektivne. Činjenica je kako se knjige danas digitaliziraju, ulaze u informatičke aranžmane – kazao je Krhan.

Naglasio je kako su iz Muzeja Hercegovine 2017. godine katalogizirali i digitalizirali knjige, zajedno s kolegama iz Orijentalnog instituta u Sarajevu.

– One su predstavljene široj javnosti, a prije toga je bio mukotrpan rad njihove konzervacije i pripreme da se mogu katalogizirati i digitalizirati kako bi ih prezentirali javnosti – zaključio je Krhan.

Fena
Previous Obilježavanje 30 godina od opsade glavnog bosanskog grada: Na Vijećnici upriličena projekcija "Sarajevske ruže"
Next Položeno cvijeće na Mostu Suade i Olge: Sarajevo je herojski grad i dokaz neuništivosti

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Bajramski koncert iz Mostara poslao poruku prijateljstva

Bošnjačka zajednica kulture (BZK) “Preporod” Regionalno društvo Hercegovina sinoć je u ambijentalnom prostoru mostarskog Centra za kulturu organizirala bajramski koncert. Predsjednik BZK “Preporod” Hercegovina Harun Hasanagić pozdravio je sve prisutne

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Fevzija Mostarac, autor djela koje podsjeća na ‘Hiljadu i jednu noć’

–Tokom petstogodišnje vladavine Otomanske imperije u Bosni i Hercegovini izučavala su se sva tri orijentalna jezika, i to turski, prije svega kao službeni jezik i jezik administracije, arapski, prvenstveno kao

KULTURA I UMJETNOST

Avdo Huseinović: Za ono što radim imam podršku u narodu

Počelo je 2008. godine kada je uradio svoj prvi dokumentarni film Vanzemaljci iznad Sarajeva. Avdo Huseinović je novinar, publicista i autor desetine knjiga i dokumentarnih filmova o agresiji na Bosnu