Kako je BHT zbog ‘tehničkih problema’ cenzurisao Komšićev govor o izmjenama Izbornog zakona

Kako je BHT zbog ‘tehničkih problema’ cenzurisao Komšićev govor o izmjenama Izbornog zakona

“Dozvolite da konstatujem”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, prije nego se u programu BHT1 pojavila “crna rupa”.

Ali “realizator” je bio spreman. Trebale su mu samo četiri sekunde da pusti već pripremljeni “džingl neutralni”, nakon kojeg će voditelj javnog servisa saopćiti gledaocima da zbog tehničkih problema “nisu u mogućnosti do kraja saslušati govor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića” pred Generalnom skupštinom UN-a.

Ono što je interesantno, voditelj u studiju, kako to obično biva, nije rekao da će ponovo pokušati da se uključe u New York. Samo je rečeno da Komšićevog govora više – nema.

Na drugim televizijama nije bilo tehničkih problema. Signal iz New  Yorka je bio dobar.

“Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu.Pored toga, kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samo-opredjeljenja, sa konačnim ciljem disolucije ili raspada Bosne i Hercegovine i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama. Ovo potiče nejednakost u ljudskim pravima, potpuno devalvirajući i zanemarujući odredbe Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima”, konstatovao je Komšić.

O čemu je, zapravo, u trenutku “tehničkih problema” Željko Komšić govorio? O izbornom zakonodavstvu. Ovaj dio Komšićevog govora prethodio je “tehničkim problemima”.

“Sistem vrijednosti, koji u temelju ima jednakost svih pojedinaca unutar nekog društva, na žalost, ne postoji u Bosni Hercegovini. To dodatno argumentujem time da je jedan od međunarodnih sudova, odnosno Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura, u svojih pet presuda protiv Bosne i Hercegovine, utvrdio postojanje sistemske diskriminacije ili sistemske nejednakosti građana moje zemlje. Takva nejednakost ogleda se u više aspekata života, onih političkih jer svi građani nemaju jednaka prava u izbornom sistemu, pa sve do onih da ti isti građani nemaju jednaka prava i šanse u društvenom životu, kao što je pravo na rad, jer je politički sistem u Bosni i Hercegovini takav da on preferira nečiju etničku pripadnost i da na temelju te etničke pripadnosti, građani moje zemlje imaju veća ili manja prava u zavisnosti u kojem dijelu zemlje žive.

Podsjetiću ovom prilikom kako diskriminacija po osnovu etničkog porijekla nekog čovjeka predstavlja jedan od oblika rasne diskriminacije kako je to utvrđeno u tački 1. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije koju su Ujedinjene nacije usvojile 1966. godine. Da je ovo još složenija priča, govori nam i taj podatak da nam se pokušava nametnuti, čak i diplomatskim aktivnostima na međunarodnoj sceni, postojanje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, kroz isticanje etničke pripadnosti dijela građana, tražeći veća prava za etničke zajednice koje susjedne zemlje podržavaju, ali uvijek na štetu temeljnih ljudskih prava. To znači kako se kolektivna prava, koja nisu dijelom međunarodnih pravnih akata, stavljaju iznad ljudskih prava pojedinaca. Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu”.

Ovaj dio Komšićevog govora u direktnoj je suprotnosti sa stavovima Hrvatske demokratske zajednice i njenog lidera Dragana Čovića. Direktor BHT 1 je Mario Vrankić. Imenovan je na prijedlog HDZ-a BiH. Tokom mandata Maria Vrankića, za urednika Dokumentarnog programa BHT 1 nezakonito je (Sud BiH presudio) imenovan Tvrtko Milović, također kadar blizak HDZ-u BiH. Osim njega, na BHT1 je, zahvaljujući Vrankiću, zaposlena Monika Ćubela Savić, novinarka koja je u Mostaru vodila “skup potpore haškim uznicima”. Kao dopisnik sa područja Hercegovine, tokom Vrankićevog mandata angažiran je i Ivan Crnjac, novinar javnog servisa koji na društvenim mrežama  predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića naziva “jazavcem” i “Sejdom”.

I onda su se pojavili “tehnički problemi”, piše Istraga.ba.

Uvrede na račun ARBiH i pretplata koje nema iz centra u Banjaluci

Belmin Karamehmedović, generalni direktor BHRT-a negirao je navode da je “smijenio uposlenice srpske nacionalnosti u BHRT-u, Zoricu Jorgić i Gordanu Dragutinović-Mutić i da se time hvalio u medijima”, kako je to ustvrdila SNSD-ova državna parlamentarka Sanja Vulić, prenijeli su domaći mediji ovih dana.

Odgovarajući joj na upit, koji je uputila nakon velikog skandala na državnoj televiziji – kada je Armija RBiH u programu nazvana “takozvanom”, Karamehmedović je potvrdio da je pokrenuo disciplinski postupak protiv voditeljice Jorgić i urednice Dragutinović-Mutić, a da je utvrđivanje krivice u nadležnosti komisije.

“Netačno i neprofesionalno tituliranje Armije BiH ‘takozvanom’ izazvalo je, između ostalog, burne reakcije gledatelja, korisnika usluga Elektroprivrede BiH, koji jedini plaćaju RTV taksu od koje se finansira BHRT, što nije teško provjeriti na velikom broju web portala koji su se bavili ovom problematikom. Ove reakcije dovele su do toga da je ionako nedostatno finansiranje BHRT-a dovedeno u pitanje, što direktno ugrožava samu opstojnost BHRT-a, a samim tim i radnopravni i socijalni status 900 zaposlenika BHRT-a i njihovih porodica svih nacionalnosti“, požalio se Karamehmedović, govoreći o posljedicama ovog velikog propustu BHRT-a.

Iskoristio je priliku te je zastupnicu Vulić podsjetio na zakonsku odredbu da 50 posto od ukupnog iznosa RTV takse naplaćne na teritoriji Bosne i Hercegovine pripada BHRT-u. Međutim, naveo je da od 2017. godine na zajednički račun s kojeg se vrši raspodjela nije uplaćen niti jedan jedini fening s područja RS, iako RTRS uredno vrši naplatu takse u tom bh. entitetu.

Trenutni dug RTRS-a prema BHRT-u po osnovu nezakonitog zastavljanja sredstava od RTV takes je nešto manji od 52 mlliona KM. Naplatu pripadajućih sredstava BHRT pokušava osigurati putem sudskih procesa koji traju godinama”, naveo je Karamehmedović.

Previous Bosanskim blokom se suprotstaviti specijalnom ratu protiv Bosne i Hercegovine
Next Ilidža: Gradi se novi proizvodni pogon firme za proizvodnju stolica, kapaciteta do 250 radnih mjesta

You might also like

NAŠI DANI

Cilj Federalne vlade da minimalne penzije budu veće od 400 KM (VIDEO)

  Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je na hitnoj sjednici odluku u povećanju minimalne penzije u FBiH za 3,2 posto počev od 1. januara 2019., a najavljeno je i

NAŠI DANI

Facebook blokirao profil Dragana Bursaća zbog objave slike logora za Bošnjake u Srbiji

  Banjalučki novinar Dragan Bursać objavio je jučer sliku logora za Bošnjake Šljivovica kod Užica u Srbiji, nakon čega je njegov Facebook profil privremeno blokiran. – Objava o postojanju logora

BH RAZGLEDNICA

Povodom Dana pobjede nad fašizmom i u čast Zlatnih ljiljana: Bakljada i skok sa Starog mosta (Foto)

Dan pobjede nad fašizmom i Praznik Zlatnih ljiljana Armije Bosne i Hercegovine, u ambijentu historijske jezgre Mostara večeras je obilježen simboličnim performansom i tradicionalnom bakljadom uz skok u Neretvu sa