Banke u Federaciji Bosne i Hercegovine u prvoj polovini ove godine zabilježile su rast neto dobiti od 25,3 posto u poređenju s istim periodom prošle godine, uglavnom zahvaljujući većim prihodima od kamata. U prvih šest mjeseci evidentiran je rast i plasiranih kredita i depozita. Sve banke u FBiH poslovale su pozitivno, pri čemu je UniCredit Banka daleko ispred ostalih po dobiti.
Neto dobit bankarskog sektora u FBiH u prvoj polovini godine iznosila je 336,01 miliona KM, što je za 67,8 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.
Prva na listi po ostvarenoj dobiti je UniCredit Banka, a slijedi Raiffeisen Banka, dok je na trećem mjestu ASA Banka.
Amina Mahmutović, predsjednica Uprave UniCredit Banke, u intervjuu za Bloomberg Adriju je kazala da i pored izazova na ekonomskom planu, podaci ukazuju na stabilnost i profitabilnost bankarskog sektora u BiH.
”Generalno gledano, profitabilnost banaka povećana je zahvaljujući većem kamatnom prihodu te smanjenju rezervacija za loše kredite i padu nivoa loših kredita”, istaknula je.
Dodala je da je nakon dužeg vremena zabilježen rast kamatnih stopa međunarodnih centralnih banaka, tj. izlazak iz negativnog teritorija kamatnih stopa, koje su centralne banke naplaćivale bankama na sredstva koje drže kod njih.
“Većina kamatnog prihoda generirana je uslijed rasta kamatnog prihoda po osnovu plasmana likvidnosti te rasta kamatnog prihoda u segmentu poslovanja s fizičkim i pravnim osobama. Kamatni prihod od kredita klijentima bilježi rast, koji je generiran rastom volumena kredita u odnosu na prethodnu godinu”, pojasnila je Mahmutović.
Banke su poslovale pozitivno i pored različitih ekonomskih šokova u prethodnim godinama, istaknuo je ranije za Bloomberg Adriju Amir Salkanović, predsjednik Uprave ProCredit Banke.
”Zbog toga je izuzetno važno što je bankarski sektor pokazao sigurnost i otpornost na turbulencije na svjetskim tržištima u posljednje četiri godine”, naglasio je Salkanović.
Navodi da su dobit banaka i kamatni prihodi banaka ipak rasli i oni dolaze od aktiviranja i plasiranja likvidne imovine u instrumente koji, uslovljeni povećanjem kamatnih stopa na međunarodnom tržištu, bankama donose prihode.
”Radi se o obveznicama, trezorskim zapisima, depozitima ili pozajmicama ino bankama i slično. Samo nekoliko godina ranije, likvidna imovina, odnosno depoziti koje su čuvale, često su za banke predstavljali samo trošak”, rekao je Salkanović.
