Kodrić: Isaković dao historijski doprinos afirmaciji bosanskog jezika i bošnjačke književnosti

Kodrić: Isaković dao historijski doprinos afirmaciji bosanskog jezika i bošnjačke književnosti

Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” upriličit će u petak, 18. marta u Šarića kući u Stocu i Centru za kulturu Mostar jednodnevnu manifestaciju “Sjećanje na književnika Aliju Isakovića” u čijem radu će učestvovati poznavaci Isakovićevog djela.

U  programu “Sjećanja na Aliju Isakovića” između ostalih učestvovat će Emina Kečo Isaković, Dijana Hadžizukić, Hadžem Hajdarević, Ivan Lovrenović, Alija Pirić, Jasmin Hodžić, Sanjin Kodrić, Edim Šator. 

– Budući da se ove godine navršava 90 godina od rođenja te 25 godina od smrti Alije Isakovića (1932–1997), kao i 50 godina od pojave Isakovićeva “Biserja” (1972), prve antologije bošnjačke književnosti, odnosno 30 godina od Rječnika karakteristične leksike u bosanskome jeziku (1992), prvog savremenog bosanskog rječnika, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” kao bošnjačka kulturna matica, odnosno najstarija i temeljna organizacija kulture Bošnjaka, posebnu pažnju tokom ove godine posvetit će sjećanju na Aliju Isakovića i njegov sveukupni književni i kulturni rad – kazao je u razgovoru za Fenu predsjednik BZK “Preporod” Sanjin Kodrić.

On takođe naglašava da je Isaković bio ne samo jedan od najznačajnijih autora savremene bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, odnosno ne samo autor izrazito vrijednog pripovjedačkog, romanesknog, dramskog, putopisnog i esejističkog književnog djela, već i mnogo više od toga – ustrajni pregalac na putu priznanja i afirmacije bosanskog jezika, kao i bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti.

– Naime, nakon što je zabranjen 1907. godine, bosanski jezik kao takav desetljećima je proglašavan “nepostojećim” i “izmišljenim”, a isto se odnosi i na bošnjačku i bosanskohercegovačku književnost, kojima je također desetljećima uskraćivano pravo postojanja u smislu zasebnih, samosvojnih književnosti. Zajedno s Makom Dizdarom i tek nekolicinom drugih, Alija Isaković jedan je od prvih koji će u savremenom dobu javno skrenuti pažnju najprije na fenomen bosanskog jezika, na njegov vlastiti jezički identitet i njegovo naučno neutemeljeno negiranje, i to već krajem šezdesetih godina 20. stoljeća, pri čemu će u ovom smislu prekretan biti njegov znameniti tekst “Marginalije o jeziku i oko njega” iz 1970. godine, u kojem se Isaković sad već sasvim otvoreno zalaže za bosansku varijantu nekadašnjeg “srpskohrvatskog jezika” – podvukao je Kodrić.

Slika ima prazan alternativni atribut; njen naziv fajla je l_bdcfef560e3216e34c5030d5732d6ba8.jpg

On podsjeća da je uz više drugih također važnih radova o bosanskom jeziku i bosanskom jezičkom naslijeđu, ovo zalaganje vrhunac doživjelo u Isakovićevu “Rječniku karakteristične leksike u bosanskome jeziku” iz 1992. godine, kao prvom savremenom bosanskom rječniku, a potom i u Isakovićevu predsjedavanju Pravopisnom komisijom za izradu prvog savremenog bosanskog pravopisa – Pravopisa bosanskoga jezika, koji je 1996. godine objavila Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, čime je i započela savremena domaća i međunarodna reinstitucionalizacija bosanskog jezika kao takvog.

– Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća javlja se i Isakovićev interes za dotad zvanično “nepostojeću” bošnjačku, kao i jednako zvanično „nepostojeću“ bosanskohercegovačku književnost, a historijski iskorak u ovom smislu bit će Isakovićevo glasovito “Biserje” iz 1972. godine kao prva savremena antologija tadašnje „muslimanske“, tj. bošnjačke književnosti. Ova obimna knjiga predstavila je na izabranim, reprezentativnim primjerima svu šarolikost i vrijednost bošnjačkog književnog stvaranja od 15. stoljeća pa nadalje, sve do savremene književnosti, i tako praktično pokazalo ono što se zvanično negiralo – to da književnost bosanskih muslimana, Bošnjaka, postoji, jednako kao i druge književnosti u tadašnjoj Jugoslaviji – podvukao je predsjednik BZK “Preporod” Sanjin Kodrić.

Kodrić također podsjeća i na druge Isakovićeve radove koji su argumentirali i afirmirali ideju bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, a vrhunac ovog nastojanja predstavljat će edicija Muslimanska književnost XX vijeka u 25 knjiga iz 1991. godine, a posebno edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga u izdanju Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, kojoj je Alija Isaković jedan od inicijatora.

– Osim što je bio izuzetan pisac, Isaković je dao historijski važan doprinos priznanju i afirmaciji i bosanskog jezika i bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, ali i ukupne kulture i identiteta Bošnjaka kao naroda, pri čemu spomenuto predstavlja samo dio njegova rada u ovom smislu. Zato je Isaković ne samo jedna od temeljnih ličnosti naše savremene književnosti i kulture, već i ličnost koja treba ostati u trajnom sjećanju književnosti i kulture za koje se zalagao i koje je svojim djelom gradio na najbolji način. Sjećanje na Aliju Isakovića stoga je naročito važno za Bošnjačku zajednicu kulture “Preporod”, čijem je radu Isaković dao poseban i trajan lični doprinos – zaključio je Sanjin Kodrić u razgovoru za Fenu povodom predstojeće manifestacije posvećene sjećanju na Aliju Isakovića.

Kodrić je također istakao da će osim programa koji će biti održani u Stocu i Mostaru u petak, 18. marta, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” planira i druge sadržaje povodom spomenutih godišnjica vezanih za Aliju Isakovića, uključujući i naučni skup o njegovu djelu na jesen ove godine.

Previous Klas reducirao izvoz brašna radi obezbjeđenja domaćeg tržišta
Next Iz naše zemlje konvoj pomoći izbjeglicama Sirije

You might also like

RIJEČ

Knjiga “Od Batona do Kulina” – pokušaj da se dio naše historije otrgne od neznanja

Historija Bosne i Hercegovine uzbudljiva je i veličanstvena, ali nama često nepoznata, od nas samih skrivana. Najčešće zato da bi nas pokorili, ovladali, da ne bismo znali ko smo i

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Muke po književnici Muberi Mujagić

Nakon što je zatražila da se iz škola izbaci Njegošev Gorski vijenac zbog stihova tipa „nekrstu se gore usmrđeše…odža riče na ravnom Cetinju…kako smrde ove poturice“, uslijedio je njen ideološki

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Manje poznate bilješke: Adil Zulfikarpašić o Maku Dizdaru

Ovaj tekst Patria objavljuje u saradnji sa Makovim sinom Majom Dizdarom Kakav je zaista bio predratni i ratni život Maka Dizdara moguće je vjernije rekonstruirati tek iz živog iskaza ljudi s