Koliko držimo do slavne bosanske prošlosti? Četiri datuma koji zaslužuju adekvatno obilježavanje

Navest ćemo četiri jako bitna događaja iz bosanske historije, a svaki od njih zaslužuje da bude državni praznik i adekvatno da se obilježi. Međutim, nijedan od ovih datuma ne obilježava se kako dolikuje, dok se prisjećanje na iste svodi na povremene aktivnosti entuzijasta koji i nemaju podršku države.

-Datum pisanja Povelje Kulina bana (29. augusta 1189. godine)

Poznata je bitnost ove Povelje, u kojoj bosanski ban Kulin Dubrovčanima dopušta trgovanje po Bosni. Povelja je pisana starim bosanskim pismom bosančicom i važna je s više aspekata, posebno kada je riječ o bosanskoj državnosti.

O ovom datumu najviše se govori u javnosti. Ali i pored očitog značaja, taj datum ne obilježava se smisleno i u skladu sa njegovim značajem.

-Krunisanje Tvrtka I Kotromanića (26. oktobra 1377.)

Postanak Bosne kraljevinom, koja se mogla nositi s tada moćnom Ugarskom ili Venecijom, svakako je prevažan datum koji bi trebalo adekvatno vrednovati. U svakom slučaju taj datum zaslužuje više od toga da bude skromno obilježen na lokalnom nivou u Visokom, gdje se nalazi krunidbeno i grobno mjesto bosanskih kraljeva.

-Banjalučki boj (4. augusta 1737.)

Događaj kada su Bošnjaci, zanemareni od vlasti u Stambolu, izašli na megdan moćnoj austrijskoj vojsci i nanijeli joj težak poraz. Nijedan narod ne bi zaboravio sličan podvig. Danas je ta velika pobjeda neopravdano zanemarena u bosanskoj javnosti.

-12. septembra 1831. – datum kada je na sveopćem saboru u Sarajevu izabran Husein kapetan Gradaščević za vezira i valiju/upravnika Bosne.

‘Vrhovni komandant Bosne izabran voljom naroda’ – tako je dokumente potpisivao legendarni Zmaj od Bosne.

Tih dana naša zemlja faktički je izborila nezavisnost.

Još jedan važan datum koji Bosna i Hercegovine ne obilježava.

Drugim narodima ovakvi datumi bili bi za ponos. Bogata bosanska prošlost zaslužuje više pažnje svih nas.

(MiruhBosne)