Konjičko drvorezbarstvo na listi kulturne baštine UNESCO-a
Odluka o upisu Konjičkog drvorezbarstva na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a usvojena je na danas održanom zasjedanju Komiteta za očuvanje nematerijalne kulturne baštine u Južnoj Koreji, prenose agencije.
“Upis Konjičkog drvorezbarstva na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine od izuzetnog je značaja za Bosnu i Hercegovinu i kao takav daje poticaj daljim aktivnostima na očuvanju bogate nematerijalne kulturne baštine naše zemlje, te pokazuje našu snažnu posvećenost implementaciji UNESCO Konvencije iz 2003. godine o očuvanju nematerijalne kulturne baštine“, rekao je ministar civilnih poslova Adil Osmanović.
Drvorezbarstvo je umjetnički zanat s dugom tradicijom u općini Konjic. Drvene rezbarije – koje uključuju namještaj, sofisticirane enterijere i male dekorativne predmete – ističu se svojim prepoznatljivim ručno izrezbarenim motivima i ukupnim vizuelnim identitetom.
Rezbarenje je sastavni dio kulture lokalne zajednice, mjera ljepote i ugodnosti kućnog enterijera, i tradicija koja stvara osjećaj zajednice i pripadnosti. To je također ekonomski održiv, društveno inkluzivan i ekološki održiv zanat kojim se bave različite etničke grupe, i koji služi i kao instrument dijaloga i saradnje.
Zanat je široko rasprostranjen među stanovnicima Konjica, a vlasnici porodičnih radionica za rezbarenje drveta su najodgovorniji za očuvanje elementa, obučavanje učenika drvoprerađivača i popularizaciju zanata.
Proces nominacije Konjičkog drvorezbarstva započet je još 2014. godine, u saradnji Federalnog ministrastva kulture i sporta i lokalne zajednice u Konjicu koja baštini ovaj element.
Konjičko drvorezbarsto je drugi element nematerijalne baštine iz Bosne i Hercegovine koji je, nakon Zmijanjskog veza, uvršten na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
You might also like
Čuvanje tradicije: Stara bosanska soba u kući porodice Kaniža
Ljubav prema starinama Vildana Kaniža iz Donjeg Vakufa poprimila je od svoje majke. Primjerke starih bosanskih predmeta za svakodnevnu upotrebu njena majka godinama je pažljivo sakupljala u sehari, a Vildana
Husejnija džamija u Gradačcu
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2004. godine, proglasila je „Graditeljsku cjelinu – Husejnija (Husein-kapetana Gradaščevića) džamija u Gradačcu“, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čine: džamija, abdesthana, biblioteka i
Muzej Istočne Bosne: Čuvar kulturno-historijskog naslijeđa
Iako djeluje u prostorno minimalnim uslovima, jer ni poslije 70 godina postojanja nije do kraja riješeno pitanje smještaja Muzeja Istočne Bosne u Tuzli, ova ustanova s 30.000 eksponata, muzejsku