Na redovnoj sesiji Kruga 99 profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Senadin Lavić je podsjetio na značaj Pokreta za autonomiju Husein-kapetana Gradaščevića obrazloživši tok državnosti Bosne i Hercegovine od njenog nastanka do danas.
Pokret za autonomiju Bosne iz 1831. je nazvao “zanemarenim na čudan način”. Govoreći na temu “Istrajnost u borbi: od Kraljevine, autonomije, Republike do bosanske nacije” pozvao se na profesora Envera Redžića za kojeg je rekao da je naglašavao da je Bosna kao država postojala još od vremena banata.
– Bosanske zemlje su bile uvezane u jednu zajedničku vlast. Govoriti o Bosni kao o državi u današnjem smislu nije moguće… Od 9. ili 10. stoljeća u Evropi se čuje za Bosnu. U hiljadu godina ona je konstanta – mišljenja je Lavić.
Prema njegovim riječima, odgovor čija je zemlja Bosna daju bosanski vladari koji su kazali da ona pripada narodu kojeg su oni zvali Bošnjani.
– Bosna je kulturna, antropološka, ekonomska činjenica – dodao je, prenosi Avaz.
Obrazlagajući period osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini Lavić tvrdi da se i tada neprestano čuo pojam Bosna.
– Bosna i poslije okupacije uspjeva očuvati svoje ime i imala je jedan povlašten položaj – ukazao je.
Kao važnim za Bosnu i Hercegovinu tokom osmanske vladavine je istakao stvaranje aristokratije i da je zemlju tada branila samo bosanska, a ne osmanska vojska. Podsjetio je da djelovanje Pokreta za autonomiju usljedilo tokom reformi sultana Mahmuda, što je izazvalo otpore u Bosni i Hercegovini. Kako je kazao, pokret je zahtjevao da i Bosna dobije izvjesnu autonomiju kao što ju je dobila Srbija 1832.
– Husein Gradašević i njegovi prijatelji su u Sarajevu u Carevoj džamiji na velikoj svečanosti proglasio autonomiju Bosne. To proglašenje po mom skromnom sudu predstavlja, a i sudu drugih naučnika, jedan od najbitnijih poltičkih događaja u historiji Bosne. Mi smo kao narod pokazali da imamo svijest o sebi i da nismo zaboravili na svoje pretke – izjavio je Lavić.
Smatra da se tim događajem, kako je rekao, probudila cijela Bosna.
– Od tog događaja se desila katastrofalna posljedica po bošnjački narod. Od tada je Bosna obezglavljena. Zato smo lutali u 20. stoljeću – naveo je.
Također je podsjetio na to kako je osmanska vlast silovito odgovorila na zahtjev na autonomiju.
– Tek 1943. poslije uključenja bosanskog naroda u Narodnooslobodilački pokret dešava se obnova državnosti Bosne i Hercegovine – podcrtao je Lavić.
Ponovio je da je 1943. obnovljena državnost Bosne i Hercegovine i da nikada nije naziv Bosna doveden u pitanje. Tvrdi i to da BiH nikada nije ponuđen koncept građanske države, već da joj se samo nudi religijski koncept države i religijski koncept nacije. Poručio je da je građanski koncept primjeren svakom pojedincu.
