Lideri NATO-a: Povećati podršku Bosni i Hercegovini i Gruziji zbog ruskih prijetnji

Lideri Sjevernoatlantskog saveza (NATO) odlučili su u četvrtak da potvrde dugoročnu odbrambenu poziciju alijanse na istočnom krilu i da upute dalju podršku Ukrajini koja je suočena s ratom koji je pokrenula Rusija prije mjesec dana, javlja AA.

“Danas su se čelnici NATO-a složili da potvrde naše odvraćanje i odbranu na duži rok kako bi se suočili s novom sigurnosnom realnošću”, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg novinarima nakon vanrednog samita u Briselu u Belgiji na kojem je razgovarano o ruskom ratu protiv Ukrajine, na samom pragu alijanse.

Istakao je da će NATO imati “znatno više snaga u istočnom dijelu alijanse u većoj pripravnosti”, uključujući više opreme na terenu, više aviona i osnaženih sistema vazdušne i raketne odbrane, kao i više nosača brodova, podmornice i značajan broj borbenih brodova na trajnoj osnovi.

Kako je kazao, NATO će također ojačati svoju sajber odbranu i raditi na osiguravanju bolje interoperabilnosti između nacionalnih snaga.

Lideri su također zadužili vojne komandante da rade na planovima, a konačna odluka bi trebala biti donesena na samitu NATO-a u Madridu u junu.

Saveznici u NATO-u su se također složili da pošalju još pomoći Ukrajini, uključujući pomoć u kibernetičkoj sigurnosti, medicinske potrepštine i zaštitnu opremu protiv bioloških, hemijskih, radioloških i nuklearnih prijetnji.

Stoltenberg je ponovio podršku NATO-a Ukrajini, suočenoj s ruskim napadima te je naglasio da je NATO “odgovoran da osigura da sukob ne eskalira” izvan ukrajinskih granica, jer bi “to bilo još opasnije i razornije”.

Istakao je također da su se lideri složili da povećaju podršku partnerskim zemljama koje su u opasnosti od ruskog uplitanja i prijetnji, kao što su Gruzija i Bosna i Hercegovina, kako bi “održali njihov suverenitet i ojačali njihovu otpornost”.

Odgovarajući na nepotvrđene medijske izvještaje, šefovi država i vlada također su pozvali Kinu da se suzdrži od pružanja “ekonomske ili vojne podrške ruskoj invaziji” i da se pridruži ostatku svijeta u osudi rata u Ukrajini.

U sjedištu Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u Briselu, glavnom gradu Belgije, danas je održan vanredni samit lidera zemalja NATO-a, kojem su prisustvovali šefovi država i vlada zemalja članica.

Lideri 30 zemalja članica NATO-a sastali su se u Briselu kako bi razgovarali o situaciji nastaloj nakon ruskog napada na Ukrajinu i dugoročnom stavu NATO-a u istočnoj Evropi.

Rat Rusije i Ukrajine, koji je počeo ruskim napadom 24. februara, izazvao je međunarodnu osudu, doveo do finansijskih sankcija Moskvi i podstakao egzodus globalnih firmi iz Rusije.

Od tada je najmanje 977 civila ubijeno u Ukrajini, a 1.594 ranjeno, saopštile su Ujedinjene nacije. Istovremeno, više od 3,6 miliona Ukrajinaca je pobjeglo u susjedne zemlje.