Lideri NATO-a: Povećati podršku Bosni i Hercegovini i Gruziji zbog ruskih prijetnji

Lideri NATO-a: Povećati podršku Bosni i Hercegovini i Gruziji zbog ruskih prijetnji

Lideri Sjevernoatlantskog saveza (NATO) odlučili su u četvrtak da potvrde dugoročnu odbrambenu poziciju alijanse na istočnom krilu i da upute dalju podršku Ukrajini koja je suočena s ratom koji je pokrenula Rusija prije mjesec dana, javlja AA.

“Danas su se čelnici NATO-a složili da potvrde naše odvraćanje i odbranu na duži rok kako bi se suočili s novom sigurnosnom realnošću”, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg novinarima nakon vanrednog samita u Briselu u Belgiji na kojem je razgovarano o ruskom ratu protiv Ukrajine, na samom pragu alijanse.

Istakao je da će NATO imati “znatno više snaga u istočnom dijelu alijanse u većoj pripravnosti”, uključujući više opreme na terenu, više aviona i osnaženih sistema vazdušne i raketne odbrane, kao i više nosača brodova, podmornice i značajan broj borbenih brodova na trajnoj osnovi.

Kako je kazao, NATO će također ojačati svoju sajber odbranu i raditi na osiguravanju bolje interoperabilnosti između nacionalnih snaga.

Lideri su također zadužili vojne komandante da rade na planovima, a konačna odluka bi trebala biti donesena na samitu NATO-a u Madridu u junu.

Saveznici u NATO-u su se također složili da pošalju još pomoći Ukrajini, uključujući pomoć u kibernetičkoj sigurnosti, medicinske potrepštine i zaštitnu opremu protiv bioloških, hemijskih, radioloških i nuklearnih prijetnji.

Stoltenberg je ponovio podršku NATO-a Ukrajini, suočenoj s ruskim napadima te je naglasio da je NATO “odgovoran da osigura da sukob ne eskalira” izvan ukrajinskih granica, jer bi “to bilo još opasnije i razornije”.

Istakao je također da su se lideri složili da povećaju podršku partnerskim zemljama koje su u opasnosti od ruskog uplitanja i prijetnji, kao što su Gruzija i Bosna i Hercegovina, kako bi “održali njihov suverenitet i ojačali njihovu otpornost”.

Odgovarajući na nepotvrđene medijske izvještaje, šefovi država i vlada također su pozvali Kinu da se suzdrži od pružanja “ekonomske ili vojne podrške ruskoj invaziji” i da se pridruži ostatku svijeta u osudi rata u Ukrajini.

U sjedištu Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u Briselu, glavnom gradu Belgije, danas je održan vanredni samit lidera zemalja NATO-a, kojem su prisustvovali šefovi država i vlada zemalja članica.

Lideri 30 zemalja članica NATO-a sastali su se u Briselu kako bi razgovarali o situaciji nastaloj nakon ruskog napada na Ukrajinu i dugoročnom stavu NATO-a u istočnoj Evropi.

Rat Rusije i Ukrajine, koji je počeo ruskim napadom 24. februara, izazvao je međunarodnu osudu, doveo do finansijskih sankcija Moskvi i podstakao egzodus globalnih firmi iz Rusije.

Od tada je najmanje 977 civila ubijeno u Ukrajini, a 1.594 ranjeno, saopštile su Ujedinjene nacije. Istovremeno, više od 3,6 miliona Ukrajinaca je pobjeglo u susjedne zemlje.

Previous Oružane snage Bosne i Hercegovine primaju 500 vojnika
Next Bosnalijek kreće sa izvozom u Kostariku, pri kraju registracija Lysobacta u SAD

You might also like

NAŠI DANI

Srebro za Lanu Pudar na Svjetskom juniorskom prvenstvu

Nakon osvojenog 1. mjesta na 200m leptir, bosanska zlatna plivačica Lana Pudar danas je bila 2. na 50 metara iste discipline. S vremenom 26.26, Pudar je zaostala samo šest stotinki

NAŠI DANI

Komšić: Niko neće svoje gubitke kompenzirati na Bosni i Hercegovini

Politika etničkih razgraničenja i etničkog čišćenja putem razmjene teritorija, odnosno zagovaranje te vrste politike, jeste izvor destabilizacije zapadnog Balkana, ali i povratak na retrogradne politike i ideologije “životnog prostora nacija”

NAŠI DANI

Devet privatnih fakulteta obuhvaćeno istragom o kupovini diploma

Kupovina falsifikovanih diploma je decenijama vrlo rasprostranjena u našoj zemlji. Tužioci posebnog odjela za organizovani kriminal Tužilaštva BiH provode opsežnu istragu o kupoprodaji diploma na devet univerziteta i visokih škola