Lijek protiv korone raste u Hercegovini?

Lijek protiv korone raste u Hercegovini?

Dok očekujemo cjepivo protiv koronavirusa, njemački znanstvenici otkrili su učinkovitost slatkog pelina u liječenju ove bolesti. A slatki pelin raste u Hercegovini.

Svijet je u utrci za pronalaskom pouzdane vakcine protiv COVID-a 19 – neočekivane pošasti 21. stoljeća koja je do sada odnijela više od milion života, a skoro 35 miliona je oboljelo. Za sada. No, naučnici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima, kako ih liječiti od korona virusa i to s pomoću jedne “obične” ljekovite biljke – slatkog pelina.

Imaju rezultate koji ulijevaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako je već pisao DW, istraživanja su iznenadila znanstvenike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina,’Artemisia annua-e’, uzgajani u Kentuckyju, u SAD, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije sa čistim etanolom ili destiliranom vodom, ali i dodavanjem kahve.

Slatki pelin protiv korone?

Petra Mihića iz Ljubinja ta vijest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u Bosni i Hercegovini i na bio osnovi uzgaja upravo slatki pelin, višestruko ljekovitu biljku koja se desetljećima upotrebljavala kao lijek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla.

“Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je također ljekovita biljka, ja sam želio učiniti nešto drukčije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolju kvalitetu u najboljim uvjetima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura sa organskim uzgajanjem slatkog pelina”, kaže Petar Mihić za Deutsche Welle.

Ipak, koliko fitoterapija, liječenje ljekovitim biljkama, ima podršku i u “službenoj” medicini?

Medicina priznaje ljekovitost

Dr.med.spec Andrea Jurić za DW kaže da su se s mogućim pozitivnim učincima slatkog pelina u liječenju COVID-a 19 ljekari upoznali tokom pandemije.

-U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje lijeka u pripravcima biljnog porijekla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije COVID-19. Smatram da bi bilo jako korisno provesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju, kaže ova epidemiologinja za DW.

Prof.dr. Jasenko Karamehić, internist imunolog, jedan od vodećih u Bosni i Hercegovini i s bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima širom svijeta, kaže da “sve ima itekako smisla”.

Specifično nespecifično djelovanje

“I to zato jer slatki pelin djeluje na malariju, a antimalarici, lijekovi kao klorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lijekova koji imaju određenu specifično-nespecifičnu aktivnost kao ramdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lijekovi protiv primjerice AIDS-a itd., i na COVID 19.”, kaže prof.dr.Karamehić za DW.

On podsjeća da se dio ove biljke u Aziji upotrebljava u liječenju malarije te da već godinama stanovništvo koristi njezina ljekovita svojstva.

“I tu je ta konekcija. Meni, kao imunofarmakologu to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji djeluju na uzročnika malarije, djeluju uspješno i na COVID 19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jest specifično nespecifični – znači ima određen učinak”, zaključuje prof. dr. Karamehić.

Trebamo najbolje, a ne cjepivo s prefiksom

Dok slatki pelin, prema stavovima znanstvenika, potvrđuje značaj u liječenju oboljelih od COVID-a 19. svijet očajno čeka učinkovito cjepivo. Prema ovom bh. znanstveniku, ono mora bi najbolje i bez “prefiksa”.

“Rekao sam da trebamo uzeti najbolje cjepivo. Najučinkovitije, s najmanje neželjenih posljedica i bez prefiksa `rusko´, `kinesko`, `američko`, `britansko`, `tursko`…Što se mene lično tiče, a radio sam širom svijeta, osobno najviše nade polažem na britansko cjepivo sa Oxforda. To je evropsko cjepivo, ispitano dominantno na Evropljanima, koji geografski žive ‘pod istim krovom’, vrlo sličnom klimom i ono bi nam najbolje odgovaralo”, smatra prof. dr. Karamehić.

Previous EU investira u Zapadni Balkan (Ilirik) devet milijardi eura
Next Brisel razočarao antievropsku politiku u našoj zemlji: U izmjenama Izbornog zakona nema mjesta za HDZ zahtjeve

You might also like

ZDRAVLJE

U potrazi za zdravljem, obišao mnoge svjetske klinike, a lijek pronašao u rodnom Goraždu

Svakodnevno smo svjedoci da ogroman broj bolesnika iz Bosne i Hercegovine traži lijek u inostranstvu, kako se to obično kaže u specijaliziranim i prestižnim klinikama. Rijetko se može pročitati da

MADE IN BOSNIA-387

Laboratorija iz SAD-a dokazala snažno inhibitorno djelovanje Lysobact spreja

Nedavno okončano ispitivanje provedeno na Odjelu za mikrobiologiju i imunologiju Univerziteta u Sjevernoj Karolini u Sjedinjenim Američkim Državama, potvrdilo je da Lysobact P Spray® sprečava razvoj mišijeg koronavirusa (M-CoV) koji

ZDRAVLJE

Nema dokaza za širenje koronavirusa putem hrane

Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zvanično je potvrdila da nema dokaza za širenje novog koronavirusa putem hrane. Svakako se preporučuje osobama koje dolaze u kontakt s hranom, koje pripremaju