Migrantima treba dati posao u Bosni i Hercegovini!

Migrantima treba dati posao u Bosni i Hercegovini!

Početna iskustva odvažnih (ili očajnih?) privrednika s zapošljavanjem migranata su ohrabrujuća.

Piše: Sead Numanović

Početkom novembra objavili smo tekst u kome vlasti u Bosni i Hercegovini pozivamo da počnu zapošljavati migrante, piše politički.ba.

Naravno, osim reakcija, mahom negativnih, ništa se nije desilo.

Sada svjedočimo sve dramatičnijoj situaciji s stotinama, ako ne i hiljadama migranata koji su prepušteni sami sebi, mahom na području Sarajevskog i Unsko-sanskog kantona.

Država koja ne brine ni o svojim građanima naravno da neće brinuti ni o migrantima.

Prebacuje se odgovornost, krivi sve i svako… sve je politizacija i igranje s tempiranom migrantskom bombom.

Vidimo tek djelić drame kroz koju prolaze migrant u svom pohodu prema Zapadu.

Mediji nisu izvijestili da je nedavno na Plješevici pronađena smrznuta kompletna porodica – otac, majka i troje malodobne djece. U očajničkom pokušaju da dođu do Hrvatske, nesretna porodica se izgubila i smrzla.

Ne dao Bog nikome!

U preovlađujućem ksenofobičnom sentiment u Bosni i Hercegovini, nije popularno “štititi” migrante. Pogotovo je nepopularno zalagati se za to da oni uđu u sistem i osigura im se kakva takva egzistencija, pa i perspektiva.

Bosna i Hercegovina je prolazna stanica migranata. Niko od njih ne želi ostati ovdje.

Ali, nije davno bilo kada su stotine hiljada Bosanaca i Hercegovaca bili migrant i kada su tražili svoje mjesto pod suncem.

U kakafoniji lažnih vijesti o nedjelima migranata previđa se i ogroman i sve veći sigurnosni rizik koji i oni predstavljaju.

Institucije BiH ne znaju ko su migranti, kako se oni zovu, odakle su, šta im je namjera…

S druge strane, prema podacima (preko)brojnih biroa za zapošljavanje, našoj zemlji sve više fali radnika.

Početna iskustva odvažnih (ili očajnih?) privrednika s zapošljavanjem migranata su ohrabrujuća.

Redakcija politicki.ba ima podatke i svjedočenja nekoliko njih.

Jedan od uspješnih privrednika u istočnom dijelu Republike srpske angažirao je nekoliko migranata. Nastoji sakriti svaki detalj u strahu od odmazde vlasti manjeg bh. entiteta. No, migrant su mu riješili cijeli niz problema, poboljšali poslovanje i profit.

Vrijedno rade, on ih uredno plaća, ne smije ih prijaviti, mada bi rado.

Ista je priča i vlasnika nekoliko firmi na obodu Sarajeva.

Jednom od njih je  jedan od najvrijednijih radnika, nakon šest mjeseci, otišao prema Njemačkoj.

Prethodno je sve uredno najavio gazdi, isplakali se i jedan i drugi, bratski pozdravili, poželili sve najbolje i svako nastavio svoj život.

Bosna i Hercegovina ima rastući problem nedostatka kvalificirane radne snage. Neće, naravno, migranti pohrliti da popune tu prazninu. Ali sigurno će biti onih koji će radije raditi u toplom, umjesto da se mrznu po ulicama bh. gradova.

Migranti se, nadalje, drže među sobom, komuniciraju, razmjenjuju informacije…

Ulaskom u sistem, kroz zapošljavanje, država počinje imati bolji uvid u to ko su, šta rade, šta su im namjere…

Uz to, BiH može bitno bolje iskoristiti Evropsku uniju, pokazati se kao dobar partner…

Sigurno, kao i prošli put kada smo objavili sličan tekst, bit će oštrih reakcija tipa: “migranti će nam uzeti poslove”, “poklopit će nam državu”, “šta to vi lupetate”… Sve to, a i gore, već smo prošli i na takve se komentare nismo obazirali. A i razvijeni svijet je te “boljke” pradavno prevazišao.

Trend je takav, prije ili kasnije, suočit ćemo se s potrebom otvaranja tržišta i za ovu populaciju.

Zašto čekati? – poručuje Numanović.

Naslovnica – migranti u Krajini, foto: Amar Mehic, Anadolu Agency

Previous Novalić: Solidarnost i zajedništvo su nam važniji nego ikad
Next Islamska zajednica u petak u džamijama Bosne i dijaspore prikuplja pomoć narodu RH

You might also like

RIJEČ

Primijenjeni fašizam

„Antifašizam nije ideologija, nego civilizacijsko dostignuće“ Piše: Ena Šarić Ne tako davno, 8 maja 2015. svijet je pa i BiH proslavilo 70 godina od završetka II svjetskog rata. Rata koji

RIJEČ

Kristijan Šmit i problem iza njegovog bijesa

Čini se da visoki predstavnik Kristijan Šmit nije podoban za svoju funkciju. Ne zbog izliva bijesa, već zato što ne može ili ne želi da sprovede demokratske reforme, smatra u

RIJEČ

Preljević: Zabrinjavajuće je što Trojka politikom relaksacije vrši reviziju prošlosti i izjednačava strane

Piše: Vahidin Preljević O značaju okvira za politiku sjećanja I. „Kad bismo zamislili da o našoj neposrednoj prošlosti, a to je ona notorna prošlost o ’33. do ’45, znamo samo