“Na ratištu u Ukrajini i dijelu Sirije pod kontrolom snaga Bashara al Assada i dalje se nalaze pojedini državljani BiH koji su na ta ratišta otišli kao plaćenici ili kao dobrovoljci. Odlazak dobrovoljaca državljana BiH u Ukrajinu i Siriju producira sigurnosni element, kao što i njihov povratak u našu zemlju predstavlja poseban sigurnosni izazov za BiH”, piše u izvještaju.
Broj odlazaka državljana BiH na ratišta u Siriji i Iraku smanjen je krajem 2015. godine, da bi u 2016. godini bio evidentiran samo jedan odlazak bh. državljanke koja je u Siriju otišla radi sklapanja braka sa sirijskim dobrovoljcem porijeklom iz Srbije.
Smanjenje, odnosno faktički prestanak odlazaka na ratište u Siriju rezultat je, između ostalog, pojačanih mjera identificiranja na aerodromima i graničnim prijelazima gdje je pojačana kontrola policijskih službenika te lokalnih vlasti zbog eventualnih odlazaka uz povećan vojni pritisak na IDIL, što otežava i sprečava kretanje, to jeste putovanje na ratišta u Siriji i Iraku.
Ministarstvo sigurnosti BiH je u informaciji, koja će se naći pred državnim parlamentarcima 25. oktobra, navelo da je bez obzira na tu činjenicu u BiH još uvijek prisutno verbalno interesovanje za odlazak na sirijsko-iračko ratište.
“U BiH se nalaze osobe koje podržavaju takve odlaske, mada ne poduzimaju konkretne aktivnosti da bi se pridružili bh. dobrovoljcima, što u velikoj mjeri otkriva važnost fenomena radikalizacije i posljedica koje mogu iz toga proizaći. Pored sigurnosnih elemenata koji proističu iz odlaska dobrovoljaca državljana BiH u Siriju i Irak, poseban izazov za BiH predstavlja i povratak navedenih osoba u našu zemlju, te aktivnosti koje sprovode nakon povratka”, navode iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Bh. sigurnosne službe trenutno ne raspolažu informacijama da povratnici sa sirijsko-iračkog ratišta planiraju izvršenje nezakonitih aktivnosti, ali su oni i dalje značajan sigurnosni izazov za BiH.
“S obzirom na to da je većina dobrovoljaca na području Sirije i Iraka bila izložena dodatnoj radikalizaciji te da su stekli vojne vještine u direktnom učešću u borbenim aktivnostima u Siriji i Iraku, nakon čega su se vratili u BiH, ne može se sa sigurnošću isključiti njihovo eventualno nezakonito djelovanje. Naime, manji broj povratnika sa sirijskog ratišta su vrlo agresivni sljedbenici i promotori ideologije IDIL-a, što može predstavljati ozbiljniju sigurnosnu prijetnju u narednom periodu”, piše u Informaciji.
Ističe se da je djelovanje radikalnih selefijskih grupacija nastavljeno i nakon objavljivanja Uputstva Islamske zajednice u BiH da zatvori nelegalne džemate, odnosno paradžemate. Ministarstvo sigurnosti podsjeća da je cjelokupan proces tokom 2016. godine izazvao negativne reakcije među pojedinim liderima i sljedbenicima radikalnog selefizma na području BiH.
“Pojedini selefijski paradžemati koji djeluju u BiH izdiferencirani su kao žarišta ekstremizma i radikalizma. Istupi čelnika ovih paradžemata tokom 2016. godine, kao i podrška stavovima njihovih članova, povremeno su ozbiljno utjecali na mogućnost njihovog radikalnijeg ponašanja pa i izvođenja nasilnih akata”, navodi Ministarstvo sigurnosti BiH.
Podaci Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH ukazuju na to da pripadnici IDIL-a imaju poteškoće kada je riječ o pridobijanju i dolasku novih boraca. Na videoprilogu objavljenom u ljeto 2016. godine strani borci iz BiH navode kako postoje problemi za bh. potencijalne dobrovoljce koji bi otišli na ratište u Siriji te stoga ohrabruju i pozivaju pristalice IDIL-a iz BiH i s Balkana da izvrše napade kao samostalni akteri u matičnim zemljama sredstvima koja su im dostupna.
“Strani borci iz BiH koji su trenutno s IDIL-om u zoni sukoba u Siriji i Iraku koriste društvene mreže da bi zagovarali napade u BiH. Aspiracije tzv. Islamske države na Balkanu, u kojima je BiH predstavljena kao dio islamskog kalifata, opravdavaju procjenu da bi eventualni priliv migranata s Bliskog Istoka na teritoriju BiH predstavljao ozbiljan sigurnosni rizik zbog moguće infiltracije terorista u migrantske strukture”, piše u izvještaju.
