Mirhad Džaferagić poklanja bosanske autohtone lovačke goniče i promoviše Bosnu i Hercegovinu širom svijeta

Mirhad Džaferagić poklanja bosanske autohtone lovačke goniče i promoviše Bosnu i Hercegovinu širom svijeta

Zahvaljujući Mirhadovim psima u Švedskoj je bosanskohercegovačka dijaspora organizovala Klub bosanskog baraka, a barak iz njegovog legla i sada je prvak Švedske

Mirhad Džaferagić već 40 godina uzgaja barake, bosanske ahtohtone lovačke goniče. Sačuvao je genetiku svojih najboljih jedinki, a trenutačno u svome leglu ima 25 pasa koje je hranio suđukom kada je u siječnju/januaru bila najniža temperatura.

Mirhad je poseban i po tome što svake godine pokloni najmanje 50 mladih baraka.

“Opredjelio sam se za baraka zato što je to naša autohtona bosanska pasmina. Barak je odličan gonič u lovu i ne plaši se ni jedne zvijeri, pogotovo kada njih dvadeset zajedno love recimo divljeg vepra ili lisicu, medvjeda… Teško im bilo koja zvijer umakne. Imam u svome leglu jedinke za izložbu, za eksterijer, ali i razna natjecanja. Kada poklanjam mlade pse uz njih dajem i rodovnike koji potvrđuju porijeklo, vlasnika i autohtonu bosansku pasminu. Moja je želja da se barak širi Evropom”, priča Mirhad u razgovoru za Anadolu Agency.

Pse u zimskim danima hranio suđukom

Tako je barak stigao do Grčke, Turske, Makedonije, Kosova, susjedne Hrvatske…

“Zahvaljujući mojim psima u Švedskoj je naša dijaspora organizirala Klub bosanskog baraka, a barak iz moga legla i sada je prvak Švedske. Ima sve osobine najboljeg psa goniča iz te pasmine. U mene je radna linija, starinska i svaki je peticom ocijenjen”, govori za Anadoliju Mirhad kojega još zovu i Mirso.

Mirso nam je pokazao i kratki video uradak kojeg je na Facebooku za kratko vrijeme vidjelo preko 60 000 ljudi širom svijeta.

Na tom video uratku Mirhad svojim gonićima dijeli suđuku.

  • Facebook

“Januar je zaista bio hladan i za marendu mojim psima sam dijelio suđuku. To im je davalo dodatnu energiju pa su lakše podnosili hladnoću. Istina svaki mjesec samo za hranu dajem oko 500 KM, ali ne žalim. Uživam u njihovom društvu, a pogotovo kada love divljač. Imam preko trideset hektara šuma i pašnjaka pa sam u taj prostor ubacio i divljeg zeca kojega sam kupio na tržištu. Zečevi su se toliko namnožili da je to nevjerojatno. Tu su i lisice, divlji vepar pa ovi moji baraci uživaju kada sam u lovu sa njima”, kaže Mirhad.

Barak spada u najstarije pasmine Balkanskog poluostrva

Slobodan Ličanin poznati kinološki sudija za rad goniča oduševljen je kako Mirhad odgaja svoje pse.

“Barak je zvanično priznat kao autohtona bosanska pasmina 1973. godine. Prema nekim pisanim dokumentima i predanjima barak spada u najstarije pasmine Balkanskog poluostrva i navodno da su sve lovne pasmine nastale od baraka što se može vidjeti od Balkana pa do Norveške. Postoje određene pasmine sa oštrom dlakom sličnog tipa ili identične kao što je barak. Mirhad se ne hvali, ali njegovi psi se nalaze u Švedskoj pa sve dole do Turske”, navodi Slobodan.

Rijetko je, kaže, vidjeti da u ova kokuzna vremena jedan čovjek poklanja tu bosanskohercegovačku pasminu.

“Iz Bosanskog kinološkog saveza ovakve ljude bi trebali sitmulirati na određen način kao što je to u Evropi. Od besplatne prijave legla do ocjene čak i na najvećim manifestacijama njihova taksa za učešće na izložbi terbala bi biti besplatna”, kaže Slobodan.

Mirhad je u posljednjih dvadesetak godina poklonio preko hiljadu mladih baraka širom Evrope kako bi promovisao i pasminu, ali i Bosnu i Hercegovinu.

 

Izvor: Agencije

Previous “GS – TM Travnik”: Proizvode luksuzne bicikle, dijelove za njemačku željeznicu, kao i automobilsku industriju
Next „Golden Camera Awards“: Prestižna filmska nagrada ponovo u rukama Edina Hasanovića

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Jedinstvenost Dabarske pećine u Sanskom Mostu svakodnevno privlači posjetioce

  Sa gotovo polovinom površine na području krša, Bosna i Hercegovina obiluje pećinskim svijetom u najvećoj mjeri potpuno neistraženim, a jedan od takvih bisera je Dabarska pećina na području općine

BAŠTINA

Uzeirbegovića konak, Maglaj

Uzeirbegovića konak je stambeni objekat bogate maglajske porodice Uzeirbegovića, kojeg je sagradio Salihbeg Uzeirbegović oko 1875. godine. Objekat dispozicijom odgovara objektima nastalim u prelaznom periodu između osmanske – orijentalne arhitekture

BH RAZGLEDNICA

Spremne gondole za Trebevićku žičaru: Sutra prva testna vožnja

  Testne gondole Trebevićke žičare, koja će zvanično biti otvorena 6. aprila na Dan Grada Sarajeva, spremne su za sutrašnju prvu vožnju. Gradonačelnik Grada Sarajeva objavio je sinoć na svom