Mlinčići na Plivi: Čuvari tradicije stare nekoliko stotina godina (FOTO)

Mlinčići na Plivi: Čuvari tradicije stare nekoliko stotina godina (FOTO)

Nedaleko od grada Jajca, između Velikog i Malog Plivskog jezera, na sedrenoj barijeri izgrađene su plivske vodenice, koje se u Jajcu popularno nazivaju i mlinčići. Devetnaest vodenica – sojenica pokrivenih šindrom izgrađene su od hrastovog drveta prije više stotina godina.

Pravljene su bez tavana, prozora, dimnjaka… Stoljećima su ljudi iz okolnih sela na konjima donosili pune vreće žita i pšenice koje su mljeli u vodenicama. Kući su odlazili sa brašnom. Poredani jedan do drugoga, a bistra Pliva između njih, i danas prkose vremenu.

Međutim, više ne služe prvobitnoj svrsi, ne melju žito i pšenicu. Danas su tu da svjedoče jednom vremenu i prirodnoj ljepoti tog kraja.

Svaka porodica je imala svoj mlin koji su koristili samo članovi uže i šire familije. Industrijalizacijom su vodenice prestale biti u funkciji ali ostaju kao spomenik jednog vremena kojem se dive mnogobrojni turisti. Ideja je da se u ovoj godini nekoliko mlinova, od oko 20, koliko ih ima danas, ponovo stavi u funkciju.

Dragan Glavaš, turistički vodič u Javnoj ustanovi “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca” ispričao je za Anadolu Agency (AA) da su mlinčići jedna od najatraktivnijih lokacija za građane Jajca ali i mnogobrojne turiste koji obilaze ovaj grad.

Vodenice su 2009. godine proglašene nacionalnim spomenikom BiH i kao takve smatraju se i turističkim potencijalom grada Jajca.

“Nadamo se da će od ove godine neke od ovih vodenica biti u svojoj pravoj funkciji odnosno da će se koristiti za preradu pšenice”, istakao je Glavaš.

Same vodenice su stare nekoliko stotina godina. Naime, spominju se i u osmanskom i austrougarskom periodu.

“Ranije ih je bilo nekoliko desetina, a danas je ostalo je oko 20. Nadamo se da će neke od njih opet proraditi. Stalno se renoviraju s obzirom da su od drveta”, kazao je Glavaš.

Kako ističe vodenice, kako je bio običaj na ovim prostorima, su pravljene po porodicama.

“Tako je svaka porodica imala svoju vodenicu koju je koristila cijela loza. U funkciji nisu oko 80 godina”, rekao je Glavaš.

Od uticaja industrijalizacije, naglog razvoja od perioda austrougarske, nisu postojali uslovi ni potreba za korištenje ovih vodenica.

“Vodenice su i dalje u vlasništvu porodica koje su ih i u ranijim godinama koristile”, pojasnio je Glavaš.

 

Previous Tanović poručio Karajliću: Sarajevo nije isto jer ga je četiri godine bombardovala srpska vojska
Next Bosna i Hercegovina može postati dio uspješne Evrope

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Ilidža: Aktivnosti na uređenju prostora oko ‘Rimskog mosta’

Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Damir Filipović danas je sa zastupnicima Skupštine Zvonkom Marićem i Samirom Suljevićem, te direktorom Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja

BAŠTINA

Džindijska džamija: Još jedan tuzlanski dragulj na listi nacionalnih spomenika

  Husein Čauševa ili Džindijska džamija u Tuzli predstavlja monumentalni objekt tipične bosanske arhitekture, a na nedavno održanoj sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i

HISTORIJA

Prije 200 godina Sarajlije se digle protiv Ruždi-paše koji je bio zatočio ugledne Jevreje

Sredstvima Agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju Republike Turske (TIKA) uspješno je obavljena restauracija nadgrobnog spomenika Moše Rafaela Attiasa, poznatog i kao Zeki Efendi Rafaelović, koji je vro značajna ličnost