Mojoj dragoj BiH – nesuđena himna naše države

https://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=50EsiHXlIuE

Pjesma “Mojoj dragoj BiH”, snimljena ratne 1992. godine, jedna je od najljepših pjesama posvećenih jedinoj nam domovini. Njen kompozitor je Ismet Kurtović, dugogodišnji frontmen nekadašnje rock grupe “Drugi način”. http://imagizer.imageshack.us/a/img633/2900/LParha.jpg

Krajem 1992. godine vidio sam kuda stvari idu u Bosni. Zajedno s bratom Fikretom napravio sam pjesmu “Mojoj dragoj BiH”. Fikret je napisao tekst, kaže Ismet Kurtović.

– Ja sam jako ponosan na tu pjesmu. U to vrijeme, kada smo snimali, ljudi uopće nisu znali ni kako se zovu, ni šta će biti, ni na kojoj su strani. Mislim da sam tada ima “kliker” i skužio šta je bitno. Uradio sam pjesmu za Bosnu i Hercegovinu gdje sam pokušao okupiti sve ljude koje sam lično poznavao iz naše zemlje. Bilo je dosta problema, neki su pjevači mogli doći na snimanje u Zagreb, a neki ne – priča Kurtović.

Tu pjesmu su, naime, pjevali Amir Kazić -Leo, Željko Bebek, Fikret Kurtović, Toni Janković, Zele Lipovača, Deja Mušić, Senad Galijašević, Čeha iz Divljih Jagoda, pa djevojke iz Zagrebačke džamije, franjevački zborovi, statirale su prve izbjeglice, bilo je i Srba pojedinaca…

Prema riječima Kurtovića, ta pjesma bi trebala biti i danas aktuelna i da se više sluša, obzirom na sveukupnu situaciju u Bosni i Hercegovini. No, ono što je istakao kao problem jesu autorska prava na tu kompoziciju.

– Mediji bi se također trebali više pozabaviti autorskim pravima izvođača, pogotovo ovdje u Bosni i Hercegovini. Ja nikada u životu nisam dobio niti jednu marku za tu pjesmu, što bi po zakonu, za svako emitiranje, moralo biti barem evidentirano da ja kažem “e ovo je od mene nekome”, a ne da ostane tako u zraku, kao što je sada slučaj. I dan danas se ta pjesma obrađuje na razne načine. Ne mogu se tačno sjetiti, ali znam da je prije nekoliko godina u Sarajevu cijeli koncert za Dan državnosti BiH se zasnivao na toj pjesmi. Niko nije pitao da li smijem ili ne smijem, a znaju da moraju jer je to autorski rad.

Postoji ideja da se sa nekom novom ekipom ponovo snimi pjesma “Mojoj dragoj BiH”.

– Sve dosadašnje verzije koje su napravljene nisu dobre, svi su se polomili i niko to nije uradio kako treba. Ni zadnja verzija koja je rađena poslije rata u Sarajevu ne zadovoljava kriterije, čak su i naslov promijenili u “Dragoj mojoj BiH”. Nisu ušli u duh pjesme – dodaje Kurtović.

Zanimljivo je spomenuti da su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu najviše Tuzlaci insistirali na tome da pjesma “Mojoj dragoj BiH” bude zvanična himna.

– U Tuzli je za vrijeme rata postojao jedan garnizon koji je dugo vremena zastavu BiH dizao upravo uz ovu pjesmu. Kako god, ta pjesma je odradila svoju svrhu. Gotovo svi su je koristili. Ja Tuzlu jednostavno volim. Tokom cijelog rata sam sarađivao sa Tuzlacima kroz projekte vezane za Bosnu i Hercegovinu – rekao je između ostalog Ismet Kurtović u nedavnom razgovoru s novinarima portala Tuzlarije.net iz Tuzle.

Svoje veliko iskustvo u komponiranju, snimanju, produciranju i aranžiranju zborskog pjevanja Ismet Kurtović je potvrdio nedavno izdanim CD-om sa 12 antologijskih sevdalinki pod naslovom “Bulbuli”. Zbor “Bulbuli” radi i djeluje u Zagrebu pri Kulturnom društvu Bošnjaka Hrvatske ‘Preporod’.

(mb/bhstring.net)

Previous Ugledni “Independent” savjetuje turistima: Umjesto Praga idite u Sarajevo
Next Hrv. narodni sabor i federalizacija: A šta ako Bošnjaci donesu svoju deklaraciju?

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Galerija u Počitelju koja ostavlja bez daha (Video)

  Ideja o galeriji na vrhu samog Počitelja nastala sa ciljem da posjetitelji imaju motiv više da se popnu na sam vrh i ponesu suvenir koji će evocirati: uspomenu na

HISTORIJA

Prije 557 godina bosanskim franjevcima uručena Ahdnama

Danas se obilježava 557. godišnjica od uručivanja Ahdname sultana Fatiha II Mehmeda bosanskim katolicima, kojom su im garantovana prava vjerskog djelovanja i sigurnost. Riječ je o jednom od najvažnijih pravnih

HISTORIJA

Grad Sokol u Konavlima

Jedna od pretpostavki je da su ga sagradili Bosanci, tj. Tvrtko I poslije zauzimanja Konavala 1377. godine. -Područje Konavala, takozvani “misir Dalmacije”, nalazi se između Dubrovnika i Herceg Novog i