Mostar: Tabhana kao svjedok nekad najjačeg esnafa

Mostar: Tabhana kao svjedok nekad najjačeg esnafa

 

Stara gradska jezgra u Mostaru muzej je na otvorenom i nije čudo da je cijelo to područje upisano na listu nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini. Brojni objekti u tom zaštićenom prostoru stoljećima svjedoče o tradiciji, životu i kulturi u najvećem gradu na Neretvi. 

-Među njima je i Tabhana, koja se nalazi svega nekoliko metara od Starog mosta. Za nju je davno čuveni turski putopisac Evlija Čelebija zapisao kako tabhane, radionice za štavljenje kože, nema nigdje kao u Mostaru.

– Njena zgrada je kao tvrđava, unaokolo ima gvozdene prozore, a u sredini je veliki bazen – zapisao je Čelebija.

Zanimljivo je da je u Mostaru 1762. godine nabrojano 11 esnafa, od ekmečijskog do berberskog, a samo su tri zanata imala svoje posebne dijelove grada. Među njima je bio tabački, kožarski esnaf, koji je bio najrazvijeniji.

Prema dostupnim zvaničnim, historijskim podacima, mostarski tabaci uselili su se u sjedište janjičarskog odreda pred kraj 15. stoljeća, jer je ranije korišteni objekt na ušću rijeke Radobolje u Neretvu bio nesiguran od plavljenja.

– Sve donedavno u dvorištu Tabhane, gdje su sada kafići i restorani, nalazili su se ostaci otvora obloženih glinom u kojima se štavila koža. To je, nažalost, zatrpano. No, poznato je da je Tabhana radila i poslije Drugog svjetskog rata, kada se koža otkupljivala, ali se ipak u to vrijeme nosila u Visoko na finalnu obradu – kaže poznati mostarski novinar i hroničar Šemsudin Zlatko Serdarević.

-Tabački esnaf bio je jedini u čaršiji koji je imao svoju džamiju. Tabačica ili Hadži Kurtova džamija sagrađena je u 16. stoljeću na jednome kraku Radobolje zasvođenom s dva kamena svoda, pa je tako poznata i kao „džamija u kojoj se imam nalazi na suhu, a džemat u vodi“. Prekoputa džamije i Tabhane je Ćejvan-ćehajin hamam.

– Tabaci su slovili za vrlo pobožne ljude, tako da gradnja džamije, ali i hamama na tom mjestu nije slučajnost, već jedna krasna veza – ističe Serdarević.

– Prava je šteta što institucije koje se bave zaštitom kulturno-historijskog naslijeđa nisu adekvatno reagirale da zaštite dijelove Tabhane. To bi, zasigurno, u većoj mjeri privlačilo turiste – smatra Serdarević.

 

Izvor: Avaz
Previous Za četiri godine u Bosni i Hercegovini zaposleno preko 9000 stranaca
Next Procvat maslinarstva u Hercegovini: Uzgoj maslina trend i posao od kojeg se može živjeti

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Fond memorijala radi na Projektu revitalizacije Žute tabije (Foto)

Na lokaciji Tabije trebala bi biti realizirana muzejska postavka topova i jedan multidisciplirani prostor koji bi mogao biti korišten za promocije ili izložbe. Na tom prostoru bi bio i restoran Fond

KULTURA I UMJETNOST

Bihać: Privatni muzej Osmana Sulića

  Entuzijast i nekadašnji pripadnik 5. korpusa ARBiH, Osman Sulić, i ove godine, povodom manifestacije Noć muzeja, otvorio je vrata Spomen sobe sa eksponatima, posvećene ratnim godinama.   -Volio bi

BAŠTINA

Tašli (kameni) han, Sarajevo

Tašli han je sagrađen u isto vrijeme kad i Bezistan, oko 1540. godine, kao vakuf Gazi Husrev-bega. U požaru 1879. godine pretrpio je velika oštećenja, a posljednje zidine Tašli hana