Home » Muke po književnici Muberi Mujagić
HISTORIJA PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Muke po književnici Muberi Mujagić

Nakon što je zatražila da se iz škola izbaci Njegošev Gorski vijenac zbog stihova tipa „nekrstu se gore usmrđeše…odža riče na ravnom Cetinju…kako smrde ove poturice“, uslijedio je njen ideološki progon, potom i otkaz.

Muke po Muberi Mujagić, profesorici srpskohrvatskog jezika, autorici 14 knjiga, članici Evropske akademije nauka, koja je 2008. umrla u bijedi i siromaštvu, počele su i prije nego je u 1985. u pismu beogradskom NIN-u, ali i na partijskom sastanku sarajevskih komunista, tražila da se iz školskog programa izbace Gorski vijenac i poema Smrt Smail-age Čengića. Problemi su počeli i znatno ranije.

Svjedok

-Ta inteligentna, svestrana žena, bila je sekretarica Vefika Karabdića, profesora na sarajevskom Elektrotehničkom fakultetu, najmlađeg doktora tehničkih nauka u bivšoj Jugoslaviji. Vefik je doktorirao na Oxfordu, pionir je elektroenergetskog sistema u BiH i drugih naučnih projekata. No, tadašnji dekan fakulteta Dane Maljković i bivši gradonačelnik Sarajeva koji je umro prije nekoliko dana, opteretio je doktora Karabdića vannastavnim aktivnostima, što je ovom baš smetalo. I često se žalio Muberi. Rekao joj je da je pod velikim pritiskom, da neće moći izdržati! Umro je 1972, u pauzi između dva predavanja, pred Muberom. Ona je poslije toga pričala da su doktora Karabdića zapravo ubili. Nakon toga je dobila otkaz i zaposlila se u osnovnoj školi – priča Šakir Džirlo, u to vrijeme student-demonstrator na Elektrotehničkom fakultetu, prijatelj Mubere Mujagić.

Nije se dugo pjesnikinja Mubera zadržala ni u toj osnovnoj školi. Nakon što je zatražila da se iz škola izbaci Njegošev Gorski vijenac zbog stihova tipa „nekrstu se gore usmrđeše…odža riče na ravnom Cetinju…kako smrde ove poturice“, uslijedio je njen ideološki progon, potom i otkaz.

-U ime kakvih se to estetsko-etičkih vrijednosti mogu braniti i veličati navedeni stihovi? Ako se njima priziva „nacionalno junaštvo i rodoljublje“, a drugima to negira i vrijeđa, isti ti stihovi su sami sebi projekcija za sadašnjost i budućnost, naročito onima koji ih zloupotrebljavaju. A razloga za njihovu zloupotrebu, prizivanje đavola tim djelima, ima dosta – napisala je januara ‘85. Mubera Mujagić za beogradski Intervju.

Ulica za doktora

Umrijet će u bijedi, bez penzije i zdravstvenog osiguranja, zaboravljena od Društva pisaca BiH. Niko od njenih kolega iz spomenutog društva nije joj došao na dženazu. Doktor Vefik Karabdić dobit će ulicu u Sarajevu. Po Muberi Mujagić ništa se u Sarajevu ne zove, niti će se, izgleda, zvati.

Izvor: Faktor.ba