Na današnji dan austrijski vojskovođa Savojski spalio Sarajevo

Na današnji dan austrijski vojskovođa Savojski spalio Sarajevo

Na današnji dan – 23. oktobra 1697. godine desila se jedna od najvećih katastrofa u historiji Sarajeva – napad i pustošenje grada od strane vojske Austrijskog carstva kojom je komandovao austrijski princ i vojskovođa Eugen Savojski.

Pod njegovom komandom 23. i 24. oktobra 1697. godine, Sarajevo, odnosno Baščaršija, jezgra grada, pretvorena je u zgarište. Prije samog napada uputio je pismo stanovnicima Sarajeva u kojem ih poziva na predaju, ali je njegova ponuda bila odbijena.

O napadu na grad Savojski je vodio dnevnik, te svoj pohod opisuje i ovim riječima: „Izravno sam dakle uputio marš proti gradu, a čete sam u razvijenoj fronti postavio na uzvisinu neposredno blizu varoši. Odatle sam izašiljao odrede na pljačku… Pred veče je počeo grad goriti (naročito Tašlihan). Grad je vrlo velik i potpuno otvoren; ima 120 džamija krasnih…”Pohod je ostavio nesagledive posljedice od kojih se grad dugo oporavljao.

I pored svih razaranja koja je ovaj grad doživio kroz svoju dugu historiju, uvijek je izlazio veći, ljepši i dostojanstveniji sa njegovim srcem – Starim Gradom kao jezgrom kulture, historije, tradicije i suživota.

Previous Krajiški biser, Stari grad Ostrožac, privlači sve veći broj posjetilaca
Next Godišnjica zločina u Stupnom dolu: Presuđeni zločinac na slobodi u RH

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Veliki kralj Bosne dobija spomenik u glavnom gradu bosanske države!

Konkursna komisija stručnog žirija za izradu idejnog rješenja spomenika bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića proglasila je najboljim tri učesnika konkursa kojima će biti dodijeljene nagrade. Bosanski umjetnik, kipar i profesor Stijepo

BAŠTINA

Tašli (kameni) han, Sarajevo

Tašli han je sagrađen u isto vrijeme kad i Bezistan, oko 1540. godine, kao vakuf Gazi Husrev-bega. U požaru 1879. godine pretrpio je velika oštećenja, a posljednje zidine Tašli hana

HISTORIJA

Specifična invokacija bosanskih srednjovjekovnih povelja

U Srednjem vijeku na početku akata i pisama nalazimo obično prizivanje imena božjeg, i to u dva oblika: invokacija znakom (invocatio simbolica) i invokacija riječima (invocatio verbalis). Vrlo često u