Na granici sjećanja: Kameni most preko rijeke Bune

Na granici sjećanja: Kameni most preko rijeke Bune

Takozvani „Rimski most” preko rijeke Bune, bio je najveći most u Hercegovini. Nijemci su ga, 1945. godine, pri povlačenju minirali i na njegovu mjestu i danas je novi betonski most.

Prvi put, ovaj most spominje turski putopisac Evlija Ćelebija i bilježi ga pod imenom Danijal-pašin most na Buni. Po nekima, dao ga je sagraditi Karađozbeg, a tu i tamo ovaj most je pripisivan Rimljanima. O više detalja ne može se ništa sa sigurnošću reći na osnovu danas poznate dokumentacije.

Spominje se u mnogim putopisnim knjigama. Najdragocjenija uspomena iz onog doba sačuvana je u starom „rimskom mostu”. Ovaj most premošćuje na trinaest jakih kamenih svodova rijeku Bunu, nedaleko od njenog ušća u Neretvu.“ (Iz knjige Roberta Michela: MOSTAR, 1909.g.). Ovaj tekst je pisan 1909.godine, a tada se provlačila ideja da su Stari most (pa i ovaj) gradili Rimljani.

Krajem 19. vijeka, na mnogim razglednicama Mostara s motivom Staroga mosta, počeo se pojavljivati natpis Rimski most ili Ponte Romano. Otkud Rimski most u Mostaru? Ovu zavrzlamu je upriličio ruski konzul, Aleksandar Giljferding, koji je bio rodom iz Sankt Petersburga, a uz to je bio i profesionalni istoričar. Dolaskom u Mostar godine 1857. godine, oduševio ga je Stari most, a ne vjerujući da su takvu građevinu bili u stanju izgraditi turski graditelji, u svoj dnevnik zapisuje kako u Mostaru postoji stari Rimski most.

Ubrzo šalje izvještaj ruskoj vladi, u kome je stajalo da u Mostaru preko rijeke Neretve postoji „predivan rimski most“, a moskovska štampa objavljuje ovo kao senzacionalnu vijest. Osim toga, svi strani konzuli u Rusiji prenijeli su to svojim vladama. Tako, Giljferding izvali laž, a italijanske novine jedva dočekaše, te napisaše da je u Mostaru preko rijeke Neretve Ponte Romano. Istovremeno je i austrijska štampa prenijela u hiljade primjeraka da u Mostaru postoji Römer Brücke. Rusu bi jednostavnije zaključiti da su most gradili Rimljani, a ne Turci.

Izvor: novasloboda.ba

Previous Vlasti RS provode zaključke SANU-a: Hapse heroje ARBiH i iznuđuju lažne iskaze
Next Vahid Halilhodžić u CD-u: Moje prezime je bilo predugo za Beograd...

You might also like

BAŠTINA

Kapetanova kula u Bihaću

Kapetanova kula u Bihaću je jedan od onih historijskih objekata koji je sam po sebi priča o vremenima koja su dolazila i prolazila ostavljajući biljeg na njenim zidovima… Kapetanova kula

BAŠTINA

Arheološko područje Gabela kod Čapljine

Gabela se nalazi u plovnom dijelu donje Neretve, uz važnu saobraćajnicu koja je povezivala primorje sa širim brdovitim zaleđem. Iz tog razloga imala je veliki ekonomski i odbrambeni značaj, posebno

BAŠTINA

Džamija u Kotezima čeka na obnovu (FOTO)

Nedaleko od Ljubinja, na obodu Popovog polja, u selu Kotezi smještena je jedna od najstarijih džamija u južnoj Hercegovini. Prema predanjima sagradio ju je Mujo Kotezija u 15. vijeku i po svojoj