Napravljena prva mapa ruralnih turističkih ponuda planine Bjelašnica

Napravljena prva mapa ruralnih turističkih ponuda planine Bjelašnica

 

Ruralni turizam je bitan faktor u razvoju ruralnih područja i pomaže u očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja.

Udruženje za razvoj ruralnog turizma u BiH, Alterural, jedno je od rijetkih koje kroz svoje rad i projekte posebnu pažnju posvećuje promociji i značaju ovog pomalo zaboravljenog dijela turizma.

Upravo su završili svoj novi projekat otkrivanja ruralnih turističkih ponuda na bjelašničkom platou, odnosno na planini Bjelašnici.

Boris Trogančić, iz Udruženja Alterural, za Akta.ba je kazao da je riječ o turističkom mapiranju seoskih domaćinstava na području ove planine.

“Budući da mi već dugo radimo na razvoju i promociji ruralnog turizma u BiH, već znamo dosta porodica koje na Bjelašnici imaju neki oblik ruralnog biznisa, na ovaj način smo htjeli iskoristiti naše poznavanje tog područja i na jednom mjestu objediniti kompletnu ponudu. Na našoj mapi obuhvaćeni su prvenstveno hoteli, koji su na olimpijskoj planini nezaobilazni, ali i planinarski domovi, domaćinstva i planinarske staze koje smo zabilježili”, govori Trogančić.

Mapa Bjelašnice obuhvata više od 24 ruralne turističke ponude. Na njoj možete pronaći brojna seoska domaćinstva, lokacije stećaka, domaću hranu pripremljenu na tradicionalni način, kao i mnoge planinarske staze i domove, a kroz nju možete otkrit i čari sela kao što su Umoljani, Lukomir ili Šabići.

Seoski turizam, posebno u seoskim domaćinstvima se percipira kao potencijal za stvaranje novih aktivnosti.

Osim stvaranja komplementarnog tržišta u poljoprivredi, ruralni turizam smatra da se vitalnim mostom za povezivanje seoskih obitelji s ostatkom svijeta.

“Kroz mapiranje ukazujemo na činjenicu da je Bjelašnica puno više od olimpijske planine i skijaške destinacije. Sada su buhvaćena sva seoska domaćinstva, odnosno porodice koje su na neki način involvirane u aktivnosti na selu, bilo da je to ponuda smještaja u seoskom ambijentu, domaće hrane ili domaćih proizvoda”, pojašnjava Trogančić.

Mapa pored navedenog sadrži ucrtane planinarske staze, važne brojeve telefona i druge korisne informacije.

Bjelašnica je prirodna barijera između Hercegovine i Bosne, i pripada dinarskom planinskom sistemu i kroz ovu mapu je i to pokazano.

Mapiranje se vršilo na način lične posjete porodicama, uz pomoć gps opreme i uz pomoć ljudi s Bjelašnice koji su aktivno učestovali na Alterurala radionici na temu kreiranja turističke destinacije Bjelašnica, koja se održala prošlo ljeto u planinarskom domu Vrela – Tušila.

“Naš dalji plan je da ovu mapu distibuiramo što više, bilo u digitalnom obliku ili u štampanom, kroz sajmove i druge događaje, kako bi što više ljudi vidjelo ovu izvanrednu i jedinstvenu ponudu”, kaže Trogančić.

Kaže da za sada nemaju planove za skorije mapiranje drugih lokacija. Na njihovoj web stranici mogu se pronaći, ova ali i druge do sada urađene mape, kao što su ruralna područja Sarajeva, Olova, Srednje Bosne i drugih zanimljivih turističkih područja.

Previous Anto Nobilo: Postoje uslovi za podizanje tužbe prema RH. Za RH bi bilo jako dobro nagoditi se s logorašima BiH
Next U povodu 130-te godišnjice objavljivanja „Narodnog blaga“

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Poljem se širi miris ljiljana – bosanska prijestolnica u znaku državotvornog simbola!

Ulicama Sarajeva danas je održan defile zastava s ljiljanima povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Veliki broj građana učestvovao je u defileu koji je organizirao pokret Antidayton. Okupljanje je zakazano

ŽIVOT

Enver Hamzić, gazda na svojoj zemlji: Vozi moderan džip terenac; ima 120 koza, voćnjak sa 1300 stabala šljive i jabuke

Enver Hamzić iz sela Gladovići je dobar primjer kako se u Bosni i Hercegovini može dobro živjeti od poljoprivrede. Iako ima obaveze na polju, ipak pronađe vremena za kafu s

BH RAZGLEDNICA

Direktor NP Una: Evidentirano 94.000 posjeta, očekujemo da premašimo cifru iz rekordne godine

Nacionalni park Una, kako je i najavljivano od samog početka operativnog rada 2011. godine, postao je generator razvoja zapadnog dijela Bosne i Hercegovine, posebno turističko-ugostiteljskog dijela privrede, piše Fena.. U