Narod Hunza je živo svjedočanstvo blistavog zdravlja i izuzetne dugovječnosti

Narod Hunza je živo svjedočanstvo blistavog zdravlja i izuzetne dugovječnosti

𝐁𝐮𝐫𝐮š𝐨, narod koji izaziva pažnju mnogih Zapadnjaka i o čijem životu i dugom životnom vijeku – bez mnogih bolesti, mediji pišu svako malo.

U starom primjerku Journal of the Royal Geographical Society piše: “Muškarci Hunzan… bili su najveseliji i najspremniji ljudi s kojima smo ikada putovali.”

Istraživanja su pokazala da je prosječan životni vijek ovdje oko 100 godina.

Vjeruje se da su njihovi preci svojevremeno, kao vojnici Aleksandra Makedonskog otišli iz našeg dijela Evrope (Makedonci, Iliri, Tračani/Dačani..?). Zajednički jezik Hunza je burušaski, izolovan i specifičan jezik.
Ilija Čašule pisao je o ovom jeziku, nalazeći u istom riječi mediteranskog i balkanskog porijekla.

-Visoko u krševitim planinama sjevernog Pakistana, dolina Hunza je više od pejzaža koji oduzima dah; to je kapija za izvanredan način života. Narod Hunza je živo svjedočanstvo blistavog zdravlja i izuzetne dugovječnosti, čuvajući tajne koje i dalje intrigiraju svijet.

Šta razlikuje način života Hunza? Može li to biti njihova ishrana, bogata svježim voćem, zdravim žitaricama i najčistijom glacijalnom vodom, ili možda nešto duboko ukorijenjeno u njihovu svakodnevicu?

Fizička aktivnost je prirodan dio načina života Hunza. Njihove svakodnevne rutine ispunjene su kretanjem, bilo da se radi o hodanju, penjanju ili brizi o njihovoj zemlji. Ova integracija vježbanja u njihov svakodnevni život je više od samo fizičkog režima; to je proslava njihove povezanosti sa okolinom.

Osim toga, Hunza prakticiraju kupanje u ledeno hladnim rijekama, ritual koji ne samo da ističe njihovu fizičku robusnost, već može doprinijeti i njihovom impresivnom zdravlju. Ova praksa, za koju se smatra da pojačava cirkulaciju i imunološku funkciju, doprinosi razumijevanju njihovog izvanrednog zdravlja i dugovječnosti.

Duboka povezanost Hunza s prirodom i međusobno također igra ključnu ulogu u njihovoj dobrobiti. Njihove blisko povezane zajednice, u kojima je smijeh čest, a stres rijetkost, mogu biti značajan faktor u njihovom izvanrednom zdravlju.

Istraživanje tajni zdravlja i dugovječnosti Hunza otkriva način života koji uključuje jednostavnost, ravnotežu i duboko poštovanje prema svijetu prirode. To je pristup u kojem dijeta, fizička aktivnost, zajednica i duhovnost doprinose životu koji se ne samo živi, ​​već se živi izuzetno dobro.

Rijetko jedu prerađenu hranu, dok jedu puno voća i bobica, uključujući kajsije, breskve, kruške, šljive, grožđe, trešnje i dudove. Sve ubrano iz vlastitih vrtova.

-Imaju snažne vrijednosti zajednice-

Naselja i sela su tijesno povezana, a stanovnici Hunze brinu jedni o drugima, posebno stariji članovi zajednice.

Starački domovi ovdje ne postoje. Starješine su veoma poštovane uz brigu o njima od strane njihovih porodica… Uz praktično nula kriminala, dovoljno je bezbjedno da djeca sama lutaju, čak i u ranoj dobi.

Ukratko, evo dvije glavne tajne dugovječnog načina života Hunza, piše Ramesh Bjonnes:
1) način života koji smanjuje stres, vedar, optimističan i slavljenički – poznati su po svojim brojnim porodičnim okupljanjima i festivalima
2) Dijeta bogata hranjivim tvarima bez šećera i prerađene hrane, vrlo nizak unos životinjskih masti i režim ishrane bogat biljkama bogatim nutrijentima – kao i probioticima iz kefira i fermentisane hrane.

Previous Helez: BiH mora imati potpunu kontrolu neba iznad cijele zemlje
Next Dom kulture u Pilici jedan od ključnih dokaza kontinuiteta zločina nad Bošnjacima

You might also like

ŽIVOT

Jusuf ubere i po tri tone maline po dunumu: ‘Ne bih se mijenjao ni s kim’

Da je malinarstvo danas profitabilan posao, pokazuje primjer iz Brigova kod Bužma.  Na obroncima Bužima nalazi se malinjak Jusufa Kovačevića, koji često bilježi rekorde u ovoj proizvodnji. 

ŽIVOT

Dvije bosanske bebe se oporavljaju nakon uspješnih operacija u Istanbulu

  Dvije bebe iz Bosne i Hercegovine, dvogodišnja Lejla Kurtanović i 1,5-godišnja Asija Muharemović, koje su imale urođene srčane mane, uspješno su operisane u Turskoj i uspješno se oporavljaju.  Turski

RIJEČ

Sarajevski pulmolog: Zagađeni zrak šteti disajnim organima, posljedice trpi cijeli organizam

Povećanje koncentracije vrlo agresivnih otrovnih gasova u zimskim mjesecima u Sarajevu, ali i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine, ne štete samo disajnim organima, već i kardiovaskularnom sistemu, izjavio je