Naučni skup povodom 80 godina od potpisivanja Zeničke rezolucije

Naučni skup povodom 80 godina od potpisivanja Zeničke rezolucije

Pravni fakultet Univerziteta u Zenici danas je domaćin naučne konferencije na temu “Građanski aktivizam i otpor fašizmu kao izraz demokratije i ljudskih prava – 80 godina od potpisivanja Zeničke rezolucije i 110 godina od rođenja Fadila Imamovića”, kojoj prisustvuje i reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.

Kavazović je izrazio zadovoljstvo što prisustvuje obilježavanju 80. godišnjice Zeničke rezolucije te 110 godina od smrti Fadila Imamovića.

U svom obraćanju na ovoj konferenciji reisul-ulema je kazao kako „naš kolektivni odgovor i danas kao i onomad treba biti hrabar, snažan, jasan i rezolutan: Ne damo da se ljudi dijele po boji kože, po etničkoj i vjerskoj pripadnosti, po imenima koja nose ili po bilo kom drugom osnovu“.

„Svi oni su ‘naši ljudi’ i trebaju biti jednako tretirani kao odlikovana Božija stvorenja i da jedina razlika među njima bude – koliko su ljudi, koliko su aktivni u borbi za dobro svih, koliko se bore protiv društvenih zala i koliko su korisni za druge, koliko su odani svojoj zemlji. S ponosom mogu kazati da mi se čini da je ovo konstanta našeg kolektivnog bića, da smo i danas jednako odlučni braniti isti onaj stav koji su branili i naši preci koji su usvajali Zeničku i druge rezolucije, i iskreno ga zastupati. Baš kao i rahmetli Fadil Imamović. Držim da će taj stav, na koncu, podržati i najveći broj bosanskohercegovačkih ljudi, bez obzira na razlike u nekim njihovim pripadnostima“, kazao je reisul-ulema Kavazović.

Reisul-ulema je izrazio radost zbog organiziranja ove konferencije, ocijenivši da se „na svoj način potvrđuje da smo budni, da smo ponosni na ispravne postupke naših predaka učinjene u dramatičnim okolnostima – kad se zlo u svijetu, ali i u našoj Bosni, širilo kao zaraza i prijetilo svakom dobru i svakom humanom ispoljavanju“.

„Dići glas protiv tog zla, javno ga osuditi i svijetu ukazati na njegovu opasnost, gesta je koja u našoj vjeri i kulturi zauzima istaknuto mjesto i emanira snažnu svjetlost.  Upravo to su učinili brojni bošnjački uglednici iz vjerskih, naučnih, kulturnih, privrednih i drugih krugova: javno su osudili fašizam, progon i ubijanje nevinih ljudi samo zato što se nisu uklapali u svjetopogled i vrijednosni sistem fašističkih ideologa i nosilaca profašističke vlasti. Kod nas su na toj osnovi naročito proganjani Romi, ali i druge etničke i vjerske skupine i pojedinci koji nisu bili po volji ondašnjih profašističkih vlasti. Na taj bunt, na taj hrabri čin tih naših uglednika iz tog vremena ponosni smo sasvim“, naglasio je reisul-ulema.

Dodao je da se o tome malo pisalo, malo govorilo i malo znalo.

„Neko je očigledno htio da se to obesmisli, obezvrijedi i, ako ikako može – zaboravi. Mi smo, u izdanju svog izdavačkog centra El-Kalem, prije nekoliko godina objavili sve te rezolucije koje su usvajali i promovirali ti naši velikani, te objasnili historijski kontekst i okolnosti u kojima su donošene. Objavili smo ih na bosanskom i engleskom jeziku pod naslovom ‘Nasuprot zlu’ i nadam se da će one naći svoje mjesto i potaknuti dodatna istraživanja kod nas i u svijetu“, naveo je reisul-ulema.

Reisul-ulema u Zenici: Ciljano se pokušavaju unijeti razdor i mržnja među naše stanovništvo

Istaknuo je da je muslimanske rezolucije iz 1941. i 1942. godine Islamska zajednica podržavala nedvosmisleno.

„Ova Zenička rezolucija je čak i potpisana u Sultan Ahmedovoj medresi i jedina je iza koje je Islamska zajednica stala otvoreno i objavila je u svom Glasniku, čime se jasno svrstala na stranu antifašizma. A vrijednost jedne zajednice mjeri se po vrijednostima koje zastupa“, poručio je, između ostalog reisul-ulema.

Zenički muftija prof. dr. Mevludin Dizdarević jedan je od inicijatora skupa, koji, kako je naveo, ima “tri nosive ideje”.

-Prva ideja jeste sjećanje na 80 godina Zeničke rezolucije, kojom su zenički muslimani i Islamska zajednica u cjelini stali iza nezaštićenih, obespravljenih – iza etničke skupine kojoj je bio namijenjen genocid. Upravo Zenička rezolucija, koja je potpisana u Sultan Ahmedovoj medresi 26. maja 1942. godine, spasila je od genocida, od zločina većih razmjera bosanskohercegovačke Rome. Od one sudbine koja je zadesila Rome Hrvatske i Srbije. Stoga, to je dokument koji je ponos i dika – jedan od najveličanstvenijih dokumenata u istoriji Zenice – podvukao je Dizdarević.

Drugi značajan događaj, dodao je, jeste sjećanje na Fadila Imamovića, koji se po mišljenju meritornih autoriteta smatra najznačajnijom ličnošću u Zenici iz druge polovine 20. stoljeća.

-Imamović je svojim intelektulanim, političkim radom predstavljao srž i okosnicu političkog i društvenog rada Zenice i okoline. Treći je događaj, treća ideja ovog skupa, društveni aktivizam, građanski aktivizam, građanska hrabrost, koja ujedinjuje ove dvije ideje – kazao je Dizdarević.     

Rektor UNZE-a prof. dr. Jusuf Duraković istakao je kako današnji skup potvrđuje opredjeljenost te ustanove da je neophodno da sarađuju s društvenom zajednicom, u ovom slučaju s Muftilukom zeničkim te Bošnjačkom zajednicom kulture “Preporod”. Skup je, dodao je, prilika da se ovakvim skupom prisjete “ljudi koji su kroz historiju zadužili Grad Zenicu”.

-Da velike evropske demokratije imaju rezolucije, kao što ih ima Bosna i Hercegovina, i da imaju imena koja su u vremenu zla, fašizma i tame progovarala jasno i nedvosmisleno o antifašizmu – štiteći na taj način vlastite, ali istovremeno i živote svojih komšija Srba, Jevreja i Roma, vjerujem da bi im te velike evropske demokratije danas podizale spomenike. A dane kada su rezulocije potpisane označavali bi kao nacionalne dane, dane otpora te bi to bili dani koji bi se posebno obilježavali i slavili u svijetu – kazao je predsjednik BZK “Preporod” Zenica i profesor Pravnog fakulteta u Zenici prof. dr. Ajdin Huseinspahić.

Učesnici ove konferencije, od kojih će se pojedini uključiti posredstvom video-linka, su prof. dr. Hilmo Neimarlija, prof. dr. Mevludin Dizdarević, Mustafa Spahić, prof. dr. Ermin Sinanović, prof. dr. Senija Milišić, prof. dr. Safet Bandžović, dr. Hikmet Karčić, prof. dr. Ajdin Huseinspahić, prof. dr. Enis Omerović, doc. dr. Sedad Dedić, doc. dr. Mirza Džananović, mr. Amela Dedić, mr. Alen Zečević i mr. Admir Lisica.

(Agencije/MiruhBosne)

Previous Stručnjaci sarajevske kompanije STEP proizveli vlastiti uređaj za osiguranje cestovnog prijelaza preko pruge
Next Vladi FBiH uručen „Orden naroda, građanki i građana Bosne i Hercegovine“ Evropskog pokreta u našoj zemlji

You might also like

BAŠTINA

Fojnička Atik-džamija 500 godina u autentičnom izgledu

Fojnička Atik-džamija stoljećima odolijeva vremenu i neprijateljima i ponosno stoji na mjestu gdje je daleke 1551. godine izgradio Mustafa Sin Hidru ili Hadr. Po njemu nosi i naziv mahala u

BAŠTINA

Hagada i Rukopisna zbirka GHB upisani u registar Memorija svijeta UNESCO-a

Sarajevska Hagada i Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke jučer su na Generalnoj skupštini UNESCO-a u Parizu upisani u registar Memorija svijeta, posvećen pokretnoj svjetskoj kulturnoj baštini, čime je Bosna i

HISTORIJA

Prije 19 godina Željo se vratio kući, a derbi na Grbavicu (VIDEO)

Prije 19 godina, 2. maja 1996. godine odigrana je prva fudbalska utakmica na stadionu Grbavica, nakon reintegracije (19. mart), i to između dva najpopularnija fudbalska kluba u državi. Željezničar i