Neumann i Biserko o slučaju iz Priboja: Oblik čiste nekrofilije, odnosno obožavanja smrti; Srbija nije završila rat, samo ga vodi drugim sredstvima

Neumann i Biserko o slučaju iz Priboja: Oblik čiste nekrofilije, odnosno obožavanja smrti; Srbija nije završila rat, samo ga vodi drugim sredstvima

Sociologinja Janja Neumann Beč komentarisala je slučaj iz Priboja, u kojem policajac, na proslavi rođenja djeteta, pjevajući poziva na ponavljanje genocida u Srebrenici. “To je čista nekrofilija”, govori nam ona, ističući nadu da snimljeni policajac neće svoje dijete odgajati u tom “nekrofilnom” modelu. Prepričala nam je i svoje slično iskustvo.

Na pitanje da li je pjevanje pjesama sa uvrjedljivim sadržajem postao prihvatljiv folklor na ovim prostorima, Neumann naglašava da on to nikada nije ni prestao biti.

“On je po meni oblik čiste nekrofilije, odnosno obožavanja smrti. Da vi na rođenju djeteta, kada slavite novi život, pjevate o tome koga ćete ubiti, novi Vukovar, novu Srebrenicu – to je nekrofilija”, naglašava Neumann za N1.

To pokazuje i na duboke poremećaje u društvu, nastavlja sociologinja.

“Pošto se radi o instituciji države, tačnije policiji – to vidljivo pokazuje i da je to poricanje ustvari strategija države i njenih institucija”, ističe sagovornica N1.

Osvrće se na profil ličnosti policajaca sa snimka.

“Što se tiče profila ljudi koji su na rođenju djeteta pjevali o ubijanju i silovanju – to je zapravo u psihologiji “profil hijene” – koja se hrani mrtvima, a niz usta joj cure krvave sline”, govori ona.

U svemu ovome, pozitivno je što se nije šutilo o ovom događaju, poručuje Neumann.

“Dobro je što se s tim izašlo u javnost, što se čovjek na kraju izvinio i nadamo se da on svoje dijete neće odgajati da treba da nekog ubije, da ponovi Srebrenicu ili Vukovar. Polažem nadu da taj čovjek neće odgajati svoje dijete u tom nekrofilnom modelu”, izjavila je Neuman za N1.

“Pa šta se buniš to je samo pjesma?”, rekla mi je prosvjetna radnica

Dodaje da je imala slično iskustvo, na jednoj svadbi u Beogradu, prije desetak godina.

“Kada su se gosti opustili, u jednom trenutku su počeli pjevati četničke pjesme. Prišla sam ocu mlade i rekla da ako se ne zaustavi – ja odlazim. Nastala je stravična tišina, svi su ćutali. On je to uradio, on je zaustavio nekrofilizaciju te svadbe. Za mojim stolom sjedila je jedna prosvjetna radnica koja mi je rekla ‘pa šta se buniš, to je samo pjesma?’. Rekla sam joj – ako ti u školi o tome učiš djecu – reci im i da su sa tom pjesmom strijeljali u Srebrenici'”, ispričala je Neumann.

Za kraj naglašava kako vjeruje da je ono što je tu noć rekla ipak imalo rezultat.

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji komentarisala je slučaj iz Priboja u kojem, tokom proslave, policajac poziva na ponavljanje genocida u Srebrenici. Kako kaže, nije slučajno da se to dešava upravo tamo, te da se Bošnjačka populacija u BiH i Sandžaku stalno drži u nekoj tenziji. Posljednja dešavanja povezala je i sa trenutnim međunarodnim konstalacijama, naglasivši kako “Srbija smatra da je ovo historijski trenutak kada može da završi projekat tzv. srpskog sveta.”

“Bošnjaci su još uvijek ciljna grupa koja se targetira, zato što se Sandžak smatra kao jedna tačka u tzv. “zelenoj transverzali”. Pošto su istočnu Bosnu očistili od Bošnjaka početkom devedesetih, Sandžak je ostao još uvijek kao jedna kompaktna cjelina koju naseljavaju Bošnjaci. Nije slučajno da se to dešava tamo i da te pjesme pjevaju policajci, dakle, državni organ, a ne samo navijači ili radikalne grupe. Dakle, to direktno radi i vrlo važna institucija sistema”, naglašava Biserko za N1.

No, nije slučajno ni to da su Ukrajina i BiH radikalizovane u istom trenutku i na sličan način, nastavlja Biserko. Podsjeća da obje tačke predstavljaju vrlo važnu i fragilnu stratešku lokaciju na kojima Rusija ispituje snagu i koheziju EU u odbrani svojih interesnih sfera.

“Pitanje je koliko EU može da stane na put radikalizaciji koju dnevno promoviše Dodik uz podršku i Beograda i Rusije. Populizacija javne sfere, prije svega, targetira Bošnjačku populaciju u regionu. To nije samo dio folklora ili poricanja zločina”, upozorava sagovornica N1.

“Ljudi u Sandžaku se osjećaju nesigurnije nego prije deset godina”

Navela je i to da Srbija nije završila rat, samo ga vodi drugim sredstvima – diplomatskim, ali i  raznim drugim. Na ruku joj idu i međunarodne konstelacije, koje ona jako dobro čita, mišljenja je Biserko.

“Srbija smatra da je ovo historijski trenutak kada može da završi projekat tzv. ‘srpskog sveta’, a bošnjačka populacija je već dugi niz godina percipirana kao remetilački faktor. Bila sam nedavno u Sandžaku i mogu reći da se ljudi osjećaju nesigurnije nego prije 10, 15 godina. Razočarani su da država ništa nije radila na osvjetljavanju zločina koji su se desili početkom devedesetih – naprotiv, sve se to stavilo pod tepih”, objašnjava Biserko.

Dodaje da razočarenje ove manjine proizilazi iz činjenice da nije došlo do njihove  integracije  u širi politički, društveni i ekonomski kontekst, te da su oni totalno segregirani i izolovani.

Previous Novinar Salih Brkić svoju arhivu poklonio Bošnjačkom institutu
Next Bosna i Hercegovina primamljiva zimska turistička destinacija sa povoljnim cijenama

You might also like

NAŠI DANI

Vitez: Klanjana dženaza i obavljen ukop posmrtnih ostataka koje nije moguće identificirati

U Šehidskom mezarju u Vitezu u prisustvu porodica, komšija i prijatelja klanjana je kolektivna dženaza za žrtve srednje Bosne čije posmrtne ostatke nije bilo moguće identificirati nakon ekshumacije iz grobnice

NAŠI DANI

Srbija zarobljena u zlu devedesetih

Početak sudske (ne)rehabilitacije Milana Nedića ponovo će otvoriti sve karte. Da se ponovo vidi gdje je ko. U medijima, među historičarima naučnicima i „naučnicima“, među političkim akterima, među stručnim i građanskim

NAŠI DANI

Sanski Most obilježio Dan državnosti

Polaganjem cvijeća na Spomenik oslobodiocima na Trgu ljiljana, te na turbe generala Mehmeda Alagića u Fajtovcima, danas je u Sanskom Mostu obilježen 25. novembar Dan državnosti Bosne i Hercegovine, te