Na planini Kozari, tačnije platou Mrakovice gdje se nalazi spomenik učesnicima Bitke na Kozari, danas će biti obilježen Dan borca. Odnosno, obilježit će se dan dizanja ustanka protiv fašističkih postrojbi 1941. godine. Organizator manifestacije i ove godine je Vlada RS-a, odnosno njen odbor za obilježavanje “datuma iz oslobodilačko-odbrambenih ratova”. Obilježavanje ovog datuma već nekoliko godina je krajnje kontroverzno zbog sveprisutnog povijesnog revizionizma, kojim vlasti bh. entiteta Republika Srpska cijelu antifašističku borbu i Narodnooslobodilački rat koga je povela Komunistička partija Jugoslavije, a na svojim plećima teret pobjede iznijeli podjednako i Srbi i Hrvati i Bošnjaci skupa sa ostalim antifašistima pokušavaju sada prikazati na način da su jedini antifašisti bili Srbi.
Rodoljub i ustaše
Tom revizionizmu u kojem zdušno svoj doprinos osim političara iz RS-a daju i političari iz Srbije, jedini se javno suprotstavljaju građanski aktivisti iz BiH i regiona. S manje ili više uspjeha, jer policija koja obilježava skup na Kozari nastoji svim snagama da im onemogući pristup spomeniku. I da ih spriječi da čine ono što se na takvim skupovima čini – da pjevaju partizanske pjesme.
Prema najavama iz entitetske Vlade, i ove godine na Kozari se mogu očekivati brojne “zvanice iz RS-a i Srbije, te prigodan kulturno-umjetnički program”. U kojem će političari ponovo okupljenom narodu održati govor u kojem će tragedija naroda Potkozarja, od kojih su desetine hiljada skončale u ustaškom koncentracionom logoru Jasenovac, biti samo sredstvo za dalju srpsku, nacionalnu homogenizaciju.
No, ovaj 2. juli, ako se do danas ništa ne promijeni, ostat će upamćen i po tome da je na planini Čemernici, nedaleko od Banje Luke, otkriven spomenik četničkom vojvodi Lazaru Tešanoviću.
U povijesnim dokumentima Tešanovićevo ime veže se za direktnu saradnju s pripadnicima ustaškog pokreta s kojima je tokom Drugog svjetskog rata vršio odmazdu nad svima za koje je postojao i trun sumnje da su antifašisti. Izgradnju spomenika inicirao je protojerej-stratofor Dragan K. Veleušić iz Milwaukeeja, sin jednog od četnika koji se borio u Tešanovićevoj jedinici. Organizatori skupa najavili su da će “odavanju počasti četničkom vojvodi prisustvovati i zvaničnici RS-a, izaslanik banjalučkog vladike Jefrema, kao i Pokret srpskih četnika Ravne gore iz SAD-a i Kanade”.
Tešanovićevo ime veže se i uz ranjavanje doktora Mladena Stojanovića, vođe partizanskog pokreta na Kozari kojeg je strijeljao Rade Radić sa svojom grupom četnika, čije ime danas nosi jedna od banjalučkih ulica.
Glas Kotor-Varoša, nezavisni online portal koji je, kako navode, “medijski pokrovitelj” ovog događaja, ističe da je ovo dug Tešanoviću, “velikom rodoljubu koji je branio srpski narod svog kraja”. No, faktografija je neumoljiva. Posebno pisani dokumenti koji najbolje svjedoče o ulozi Lazara Tešanovića tokom Drugog svjetskog rata. Jedan od njih je i zapisnik koji je Tešanović zaključio sa ustaškim vlastima u Banjoj Luci čije dijelove donosimo.
“Zapisnik sastavljen u velikoj župi Sana i Luka u Banjoj Luci između predstavnika državne vlasti Nezavisne Države Hrvatske po velikom županu prof. dr. Gvozdiću, zapovjedniku banjalučkog zdruga gospodinu pukovniku Brozoviću Ivanu i stožerniku gospodinu Veljanu Mirku s jedne strane, a zatim između zapovjednika četničkog bataljona Obilić gospodina Tešanovića Laze, zamjenika zapovjednika bataljona Mrkonjić gospodina Aleksića Cvetka, kao i komandira bataljona II čete štaba bataljona Stankovića Gostimira, te Tešića Maksima, bivšeg narodnog poslanika za Kotor-Varoš.
Na sastanku je zaključno obavezno sljedeće: tačka 1. pripadnici četničkih postrojbi… priznaju vrhovništvo Nezavisne Države Hrvatske i kao pripadnici NDH izjavljuju privremenost i odanost Državi Hrvatskoj. Tačka 2… Radi toga objavljuje se sa današnjim danom prekinuti sva neprijateljstva prema vojnim i građanskim vlastima Nezavisne Države Hrvatske. Tačka 5. Četničke postrojbe sudjelovat će dobrovoljno u suzbijanju i uništavanju komunističko-boljševičkih bandi zajedno sa ostalom oružanom snagom Nezavisne Države Hrvatske, pod ličnom zapovjedi zapovjednika ove oružane snage, pri čemu će zapovjednici četničkih postrojbi zapovijedati svojim postrojbama. Četničke postrojbe mogu izvoditi samostalno neophodno potrebne akcije mjesnog značaja, no o tome će na vrijeme izvijestiti zapovjednika oružanih snaga. Potrebna direktiva za sudjelovanje u akcijama izdavat će se četničkim postrojbama isto onako kao i ostalim postrojbama oružane snage. Tačka 7. Prednje odredbe stupaju na snagu odmah po potpisivanju. U Banjoj Luci, dana 23. svibnja 1942. godine.”
Izostanak osude
Oglašavanje zvaničnih institucija RS-a, odnosno njihovih predstavnika koji na sva usta ističu da su antifašisti u cijelosti je izostalo. Tako smo ostali bez odgovora i u Opštini Kotor-Varoš i Vladi RS-a ko je izdao dozvolu za postavljanje spomenika Tešanoviću. No, pitanje ostaje znači li izostanak očekivanih osuda pa i zabrana ovog čina prešutno odobravanje i nastavak tendencija prisutnih već četvrt stoljeća da se partizani i četnici, fašisti i antifašisti izjednače?
U izjavi za Oslobođenje novinar Dragan Bursać ističe da ga ovakvi događaji ne mogu iznenaditi i da je posve logično očekivati da će ovdje u jednom trenutku doći do izjednačavanja fašista i antifašista.
– Na kraju krajeva, Srbija je rehabilitovala četnike, dala im iste penzije kao i preostalim živim partizanima. Dabome da je to morbidno, ali, nažalost, to je tako, govori Bursać.
Za njega je logičan i izostanak osude šire javnosti. Jer, kako kaže, ima li se u vidu kakvu opoziciju ima RS, onda su oni po tom pitanju gori i od aktuelne vlasti.
– A tu je i nevladin sektor, građanski aktivisti koji ne znaju šta hoće. Zato ja jednostavno na ovim prostorima, kada je u pitanju jasan otklon od fašizma, ne vidim svijetlu budućnost, zaključio je Bursać.
