NYT: Firma koju g. Čović želi da stvori imala bi sjedište u bosanskom gradu Mostaru, etnički mješovitom, ali dugom bastionu hrvatskog šovinizma

Disfunkcija Bosne reže napore da se obuzda domet Moskve na Balkanu – piše New York Times.

Sjedinjene Države i Evropa su se zalagale za novi naftovod za dovođenje gasa u Bosnu i smanjenje isporuke iz Rusije. Ali projekat je zaustavljen zbog svađe među etničkim grupama.

Već se bore da obuzdaju nerješive krize na Bliskom istoku i u Ukrajini, Sjedinjene Države se također bore sa zastojem na Balkanu oko gasovoda u Bosnu, što je pitanje koje je opterećeno velikim geopolitičkim ulozima.

Projekat, koji podržavaju i Sjedinjene Američke Države i Evropska unija, ali blokiran etničkim sukobima koji dugo koče Bosnu, ima za cilj da razbije zadavljenje Moskve u isporuci gasa krhkoj naciji koja se vuče između Istoka i Zapada.

Predloženi gasovod, kojim bi se dopremao prirodni gas iz susjedne Hrvatske, članice NATO-a i Evropske unije, bio bi dugačak samo 100 milja i koštao bi otprilike 110 miliona dolara, što je sitnica pored 15 milijardi koliko je potrebno za izgradnju Sjevernog toka gasni priključak između Rusije i Njemačke.

Ali to bi ozbiljno umanjilo uticaj Moskve u veoma nestabilnom regionu. Rusija je često koristila svoju kontrolu nad energijom kao oružje protiv Ukrajine u godinama koje su prethodile njenoj invaziji u punom obimu u februaru 2022. i od tada je koristila da podriva evropsko jedinstvo nudeći slatke energetske sporazume zemljama kao što su Mađarska i Srbija.

Rusija nema teritorijalne pretenzije na Bosnu ili druge balkanske narode, a njen glavni cilj je bio da ih spriječi od integracije sa Zapadom.

Naftovod koji je u zastoju “mnogo je važniji od samo Bosne i Hercegovine ili buduće infrastrukture u maloj balkanskoj zemlji”, rekla je Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske koja je pomogla usmjeravanju svoje zemlje u Evropsku uniju 2013. godine.

“Ovdje se radi o zatvaranju puteva za destabilizirajući uticaj Rusije u Evropi”, rekla je gospođa Pusić u intervjuu. „Velika avenija je naravno Ukrajina, a ova mala. Ali ako se ne zatvori, on će rasti” i zračiti nestabilnošću širom i izvan Balkana, dodala je.

Za razliku od drugih evropskih zemalja koje su diverzificirale snabdijevanje energijom nakon ruske invazije na Ukrajinu, Bosna je ostala u potpunosti zavisna od Moskve za svoj prirodni gas.

Bez alternativnih zaliha sa Zapada, James C. O’Brien, pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja, rekao je u telefonskom intervjuu: “Bosna rizikuje da zaostane i postane jedinstveno ranjiva” na pritiske Moskve.

G. O’Brien je ovog mjeseca posjetio bosansku prijestolnicu Sarajevo u sklopu napora SAD-a da pokrenu naftovod iz Hrvatske, otrgnu političare iz njihovih domaćih svađa i tupi ruski uticaj. „Ovo je ranjivost koja se mora zatvoriti“, rekao je gospodin O’Brien.

Glavni izvori energije u BiH su hidroenergija i lokalni ugalj. Ali dok prirodni gas iz Rusije čini manje od 5 posto ukupnog energetskog miksa u zemlji, on pomaže napajanju velike fabrike aluminijuma i grije toplane koje griju Sarajevo zimi.

Krhki amalgam teritorija na kojima žive muslimanski Bošnjaci, pravoslavni Srbi i Hrvati rimokatolici, od kojih su rijetki vjernici, Republika Bosna i Hercegovina je posrnula iz krize u krizu od 1995. godine, kada je Dejtonski mirovni sporazum okončao godine krvoprolića u bivšoj Jugoslaviji.

Mirovni sporazum zaustavio je ratove u kojima je ubijeno oko 100.000 ljudi početkom 1990-ih, ali je Bosnu opteretio razrađenim i vrlo nefunkcionalnim političkim sistemom. Zemlja je podijeljena na dva uglavnom samoupravna “entiteta” — bošnjačko-hrvatsku federaciju i pretežno srpsko područje pod nazivom Republika srpska.

Predsjedavajući ovom nestabilnom, nepovezanom strukturom je slaba centralna vlada sa tri predsjednika, po jedan za svaku etničku grupu, koji bi trebali dijeliti vlast, ali čiji politički lideri uspijevaju u podsticanju podjela.

Republika srpska, predvođena oholim srpskim nacionalistom Miloradom Dodikom , u više navrata je prijetila otcjepljenjem, što bi predstavljalo rizik da izazove novi krug krvoprolića. Gospodin Dodik, redovni posjetilac Rusije, posljednji u srijedu , na sastancima sa predsjednikom Vladimirom V. Putinom, gura poseban projekat gasovoda koji bi povećao isporuke gasa iz Rusije. Njegov feud ima sopstvenu gasnu kompaniju Gas-Res, koju kontrolišu etnički Srbi, i rafineriju nafte u ruskom vlasništvu koja zavisi od ruske sirove nafte.

Lider bosanskih Hrvata Dragan Čović kaže da podržava predloženi zapadni naftovod, ali da želi da se stavi pod kontrolu kompanije koju će voditi etnički Hrvati umjesto postojećeg bosanskohercegovačkog operatera plinovoda, BH Gasa, sa sjedištem u Sarajevu koji vode Bošnjaci. Firma koju g. Čović želi da stvori imalo bi sjedište u bosanskom gradu Mostaru, etnički mješovitom, ali dugom bastionu hrvatskog šovinizma.

Svađa je izazvala neobično tupu intervenciju prošlog mjeseca od strane državnog sekretara Antonyja J. Blinkena. U pismima ministrima vanjskih poslova Bosne i Hrvatske, gospodin Blinken je osudio gospodina Čovića zbog opstrukcije “kritičnog projekta”. Njegovi zahtjevi za novom, etnički hrvatskom kompanijom, rekao je, “su dupli, ekonomski neodrživi i dovode cijeli projekat u opasnost”.

“Tako očigledna korupcija i samoposluganje mogli bi ugroziti” nade Bosne da će se jednog dana pridružiti Evropskoj uniji, dodao je gospodin Blinken.

Gospodin O’Brien, pomoćnik državnog sekretara, pozivajući se na diplomatsku povjerljivost, odbio je reći da li su hrvatski i bosanski ministri vanjskih poslova odgovorili na Blinken-ovu izjavu. Oba ministra su odbila da budu intervjuisana.

G. Čović, koji je također odbio da bude intervjuisan, rekao je da želi samo zaštititi legitimne hrvatske interese, a ne blokirati put Bosne u Evropsku uniju.

Nihada Glamoč, direktorica BH Gasa, priznala je da su većina rukovodilaca i zaposlenih u njenoj kompaniji Bošnjaci, ali je rekla da nema potrebe za novim operaterom plinovoda predvođenim Hrvatima.

„Sve je to samo politički“, rekla je ona, ističući da je njen jedini interes da obezbijedi „raznovrsno i stabilno snabdijevanje“ energijom.

Muris Čičić, ekonomista i predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti u Sarajevu, opisao je prepirke oko gasovoda koji podržavaju SAD i napore gospodina Dodika da izgradi alternativu za dovođenje većeg broja ruskog gasa kao „model disfunkcije Bosne. ”

“Sve je u ovoj zemlji zasnovano na etničkoj diferencijaciji, čak i gas”, rekao je on i dodao: “Naši političari su podijelili sve što se može podijeliti i svaki dio stavili pod svoju komandu. To je izvan svake ekonomske logike.”

Zavađe ne samo da su opstruirale zajedničko djelovanje u interesu cijele zemlje, rekao je Čičić, već je stvorilo i plodno tlo za Rusiju da progura svoje interese.

„Bosna je tačka razdvajanja između Istoka i Zapada – tačka gdje Rusija lako može da izazove nestabilnost preko ljudi poput Dodika“, rekao je Čičić.

Dodik je, dodao je, možda najotvoreniji u izražavanju želje da prekroji granice Bosne i da je zadrži van Evropske unije, ali nije sam u promoviranju uskih etničkih i često korumpiranih interesa uz rizik da podstaknu tenzije, pa čak i nasilni sukob.

“Mi ovdje, nažalost, imamo dosta Dodika”, rekao je.

Evropska unija je prihvatila Bosnu kao “zemlju kandidata” 2022. godine, kao dio svojih napora da otupi ruski utjecaj na Balkanu nakon invazije Ukrajine. Ali formalni pregovori nisu započeli, a izvršna ruka Evropskog bloka je u novembru dala tmurnu ocjenu perspektiva Bosne, rekavši da zemlja nije postigla “nikakv napredak” u borbi protiv korupcije i da se zavlači na “socijalno-ekonomske reforme” koje je zahtijevao Brisel.

Ideja o izgradnji gasovoda za dopremanje gasa iz susjedne Hrvatske postoji već skoro 15 godina, otkako je Rusija prekinula isporuku gasa preko Ukrajine na Balkan 2009. godine i napustila Sarajevo danima drhteći na temperaturama ispod nule.

“Bili smo jako uplašeni gašenjem 2009. godine i shvatili smo da imamo nultu energetsku sigurnost”, prisjetio se Almir Bećarević, koji je u to vrijeme vodio BH Gas.

Gazprom, ruski energetski gigant, rekao je, godinama je izgledao kao „obična kompanija koja prodaje gas“, ali je „stalno postalo jasno da Gazprom igra političke igre“. Gas je, dodao je, “prerastao u veliku geopolitičku stvar”.

Gospodin Bećarević i drugi počeli su lobirati za naftovod iz Hrvatske kako bi se okončao ruski monopol, ali su malo napredovali, čak i nakon otvaranja 2021. godine na jednom ostrvu kod hrvatske obale za isporuku ukapljenog prirodnog gasa.

„Godinama nije bilo ničega osim bla, bla, bla“, rekao je Bećarević. “Ali rat u Ukrajini je promijenio sve. Situacija se sada promijenila 100 posto.”