Obilježen ‘Mak Dan’ povodom 104. godišnjice rođenja Maka Dizdara

Obilježen ‘Mak Dan’ povodom 104. godišnjice rođenja Maka Dizdara

Manifestacija “Mak Dan“ održana je u Sarajevu povodom 104. godišnjice od rođenja Maka Dizdara, jednog od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika.

Organizatori, Fondacija “Mak Dizdar“ i Bošnjačka zajednica kulture “Preporod“, nadaju se da će obilježavanje dana Makovog rođenja postati tradicionalni praznik bosanskohercegovačke kulture.

Danas je proteklo u znaku Dizdarovog poetskog stvaralaštva u izvedbi učenika iz Sarajeva i Breze, čije škole nose njegovo ime, kao i polaznika Škole glume “Mala scena“.

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod“ Sanjin Kodrić, u obraćanju posjetiocima je podsjetio na Dizdara kao jednog od najvećih pjesnika na bosanskom jeziku, koji je možda najdublje, najcjelovitije i najpotpunije ušao u intimu Bosne.

Književnost je na neki način intima jednog naroda. Uvijek, ma koliko bila univerzalna, izvire iz onoga što je prostor njenog stvaranja, što je sudbina zemlje i ljudi, sudbina svih generacija prije nas. Mak je naročito u pjesničkoj knjizi ‘Kameni spavač’, objavljenoj daleke 1966. godine, uistinu uspio ući u ono što je intima Bosne, njena povijesna drama, u ono što su životi ‘običnih malih ljudi’. U toj knjizi o bosanskom srednjovjekovlju, ne čitamo o bosanskim kraljevima, kraljicama, prinčevima, vladarima, već o ‘običnim’ ljudima i njihovim ‘malim’ životima. Književnost se piše za one koji je čitaju; važnost jednog pisca mjeri se između ostalog po tome koliko je on duboko prisutan kod čitalačke publike. Mogućnost da ovako javno, na trgu reklo bi se, organiziramo obilježavanje godišnjice rođenja Maka Dizdara, zapravo govori koliko je on veliki pjesnik, svima nama važan – kazao je Kodrić.

Inicijator “Mak Dana“ je Fondacija koja nosi njegovo ime, pa je Gorčin Dizdar zahvalio suorganizatorima, partnerima i sponzorima.

Zahvalio je također učenicima koji su recitalom, muzičkim i glumačkim performansom, sadržajno doprinijeli obilježavanju “Mak Dana“, organiziranog u Sarajevu drugi put.

Gorčin Dizdar se nada da će obilježavanje godišnjice Makovog rođenja postati redovni događaj, praznik kulture širom Bosne i Hercegovine, prenose agencije.

Hiža u Milama

Djedovska tu hiža bi stvorena
Krepča da krepost
U srcima
Ostane

Pa neka je zato vazda otvorena
Za doste drage
I velikane
Srčane

Za sve pod nebom dobre ljude
I za sve dobre
Bošnjane

Za sve vojnike u velikoj vojni
Što vojuje se
Protiv
Vojne

I raznih drugih golemih zala
I inih silnih
I sitnih
Zlica

Za sve one što u vijeku bježe
Iz svoje hiže
Koja im se
Ožeže

Iz širokog ognjenog kruga
U kojima zapaljene
Lomače
Leže

Ispod visokih krvnikovih vješala
I križnih
I kužnih

Za sve one koji se opekoše
Jer k suncu dalekom
I velikom
Teže

Za sve one što pravu riječ
U pravi čas
Rekoše

I na stazi krvavog ishoda
Što ruku im
Otsjekoše

Za riječ da hljeb je hljeb
Da vino je vino
A voda da je
Voda

Za one kojima su meso smudili
I ognjenim pečatom
Čist obraz
Žigosali

Oni koji se vazda pozivaju
Ne samo na zakone zakonika
Nego i na zakone
Milosti
Božije

Za one kojima su jedini jezik
U grlu iščupali
Jer datu riječ
Nijesu
Odali

Za one koji su bez suda osuđeni
Da umru na repovima konja
Između dva crna klika
Dvojice crnih
Konjika

Neka je ova djedovska kuća
Vazda i širom
Otvorena

Za one koje su sa svetih oltara
Provanse i Lombardije
Zare i Rasije
I Arkadije
Proklinjali

U omami teškog tamjana
U bornome zboru
Krstova i
Mačeva

U tome gorkome koru
Riječi od Kuzme
I od Damjana

Za one koji su trikleto kleli
Jer još ih nisu
U svome mlinu
Samljeli

Neka je djedovska velika kuća
Uvijek i širom
Otvorena

Za one koji nikada ne mare
Za starostavne
Ni za nove
Care

Koji ne mare za kralje
Niti za bane
Ni bojare

Za njihova moćna blaga
Za dukate zlate
Za dinare
Za te
Zle
Pare

Neka je otvorena za sve ljude
Što mitnice ne minu
Al mitničare
Ne mite

Nego ih uvijek jasno i javno
I ruže
I kude

Neka su vrata djedovske hiže
Širom otvorena

Za one što na mučnom ročištu
Znaju za riječ
Blagu i
Čistu

Za riječi koje su jednako dane
Za one daleke i neznane
Kao za one uz skute
Što su nam
Bliže

Za one hude što život bez jala žive
A život im se
Povazdan
Ruga

Neka je otvorena za neznanog brata
I neznanog
Druga

Za one koji u tmici svoje tamnice
U čami svog čamovog tijela
Zbog toga pate

Žudeći da slovo ono bude
Za svekolike
Ljude

Da se svi oni konačno
Sa tim slovom
Zbrate

Neka je djedovska hiža
Širom otvorena
Posvunoć i
Povazdan

Za onog što davno je već pošao
I sada po tmuši gazi
Veoma trudan
Iz daleka

Al zna da stići će jednom budan
Tamo gdje
Nekto ga
Čeka

Neka je zato djedovska hiža
Otvorena
Širom

A ako li kto ta vrata kreposti
U sebeljublju svom
Nenadno
Zatvori

Neka se hiža djedovska do temelja
Sori i sruši
U mojoj
Duši

U obor čađavi neka se obori
Neka se u gar goli
I pepeo crni
Neka se
U veliko ništa
Neka se
Satvori

Neka se u njoj
Kao u satanskom logu
Izlegu skorpije i zmije

(Oprostite svi vi
koji ste kleti i prokleti
Na ovoj kletvi kletvenika

Ali hiža djedovska
Bez milog gosta i dosta
Hiža moja ni hiža tvoja
Nit hiža djedovska više nije)

Previous Iz Hrvatske po gorivo u Bosnu: Ostane novca za hranu i piće
Next Nećemo srljati za Dodikom u ambis – pismo oficira Oružanih snaga BiH

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Mulabdićeva vizija bošnjaštva koju je potrebno oživjeti

Nakon pada Bosanskog kraljevstva i osvajanja od strane Osmanskog carstva, Bošnjaci, naročito oni koji su primili islam, svoje književno stvaralaštvo počinju da pišu na orijentalnim jezicima. Ta praksa pisanja na

HISTORIJA

KRATKI FILM Maria Kotromanjić – zaboravljena bosanska princeza

https://youtu.be/ZgUKjHF0t68   Učestvujte u našem izboru najvećeg bosanskog vladara… [polldaddy poll=9473624]

DUHOVNOST

Pjevač Adnan Hamidović o odlasku na Umru: Kad sam se vratio u Bosnu, osjećao sam se kao da imam krila

Reper Adnan Hamidović Frenkie večeras ima koncert u Sarajevu nakon dugo vremena. Za O kanal je govorio šta publika može očekivati, prokomentarisao je svoj novi album “Stari Frenkie” ali i