Obilježen ‘Mak Dan’ povodom 104. godišnjice rođenja Maka Dizdara
Manifestacija “Mak Dan“ održana je u Sarajevu povodom 104. godišnjice od rođenja Maka Dizdara, jednog od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika.
Organizatori, Fondacija “Mak Dizdar“ i Bošnjačka zajednica kulture “Preporod“, nadaju se da će obilježavanje dana Makovog rođenja postati tradicionalni praznik bosanskohercegovačke kulture.
Danas je proteklo u znaku Dizdarovog poetskog stvaralaštva u izvedbi učenika iz Sarajeva i Breze, čije škole nose njegovo ime, kao i polaznika Škole glume “Mala scena“.
Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod“ Sanjin Kodrić, u obraćanju posjetiocima je podsjetio na Dizdara kao jednog od najvećih pjesnika na bosanskom jeziku, koji je možda najdublje, najcjelovitije i najpotpunije ušao u intimu Bosne.
Književnost je na neki način intima jednog naroda. Uvijek, ma koliko bila univerzalna, izvire iz onoga što je prostor njenog stvaranja, što je sudbina zemlje i ljudi, sudbina svih generacija prije nas. Mak je naročito u pjesničkoj knjizi ‘Kameni spavač’, objavljenoj daleke 1966. godine, uistinu uspio ući u ono što je intima Bosne, njena povijesna drama, u ono što su životi ‘običnih malih ljudi’. U toj knjizi o bosanskom srednjovjekovlju, ne čitamo o bosanskim kraljevima, kraljicama, prinčevima, vladarima, već o ‘običnim’ ljudima i njihovim ‘malim’ životima. Književnost se piše za one koji je čitaju; važnost jednog pisca mjeri se između ostalog po tome koliko je on duboko prisutan kod čitalačke publike. Mogućnost da ovako javno, na trgu reklo bi se, organiziramo obilježavanje godišnjice rođenja Maka Dizdara, zapravo govori koliko je on veliki pjesnik, svima nama važan – kazao je Kodrić.
Inicijator “Mak Dana“ je Fondacija koja nosi njegovo ime, pa je Gorčin Dizdar zahvalio suorganizatorima, partnerima i sponzorima.
Zahvalio je također učenicima koji su recitalom, muzičkim i glumačkim performansom, sadržajno doprinijeli obilježavanju “Mak Dana“, organiziranog u Sarajevu drugi put.
Gorčin Dizdar se nada da će obilježavanje godišnjice Makovog rođenja postati redovni događaj, praznik kulture širom Bosne i Hercegovine, prenose agencije.
Hiža u Milama
Djedovska tu hiža bi stvorena
Krepča da krepost
U srcima
OstanePa neka je zato vazda otvorena
Za doste drage
I velikane
SrčaneZa sve pod nebom dobre ljude
I za sve dobre
BošnjaneZa sve vojnike u velikoj vojni
Što vojuje se
Protiv
VojneI raznih drugih golemih zala
I inih silnih
I sitnih
ZlicaZa sve one što u vijeku bježe
Iz svoje hiže
Koja im se
OžežeIz širokog ognjenog kruga
U kojima zapaljene
Lomače
LežeIspod visokih krvnikovih vješala
I križnih
I kužnihZa sve one koji se opekoše
Jer k suncu dalekom
I velikom
TežeZa sve one što pravu riječ
U pravi čas
RekošeI na stazi krvavog ishoda
Što ruku im
OtsjekošeZa riječ da hljeb je hljeb
Da vino je vino
A voda da je
VodaZa one kojima su meso smudili
I ognjenim pečatom
Čist obraz
ŽigosaliOni koji se vazda pozivaju
Ne samo na zakone zakonika
Nego i na zakone
Milosti
BožijeZa one kojima su jedini jezik
U grlu iščupali
Jer datu riječ
Nijesu
OdaliZa one koji su bez suda osuđeni
Da umru na repovima konja
Između dva crna klika
Dvojice crnih
KonjikaNeka je ova djedovska kuća
Vazda i širom
OtvorenaZa one koje su sa svetih oltara
Provanse i Lombardije
Zare i Rasije
I Arkadije
ProklinjaliU omami teškog tamjana
U bornome zboru
Krstova i
MačevaU tome gorkome koru
Riječi od Kuzme
I od DamjanaZa one koji su trikleto kleli
Jer još ih nisu
U svome mlinu
SamljeliNeka je djedovska velika kuća
Uvijek i širom
OtvorenaZa one koji nikada ne mare
Za starostavne
Ni za nove
CareKoji ne mare za kralje
Niti za bane
Ni bojareZa njihova moćna blaga
Za dukate zlate
Za dinare
Za te
Zle
PareNeka je otvorena za sve ljude
Što mitnice ne minu
Al mitničare
Ne miteNego ih uvijek jasno i javno
I ruže
I kudeNeka su vrata djedovske hiže
Širom otvorenaZa one što na mučnom ročištu
Znaju za riječ
Blagu i
ČistuZa riječi koje su jednako dane
Za one daleke i neznane
Kao za one uz skute
Što su nam
BližeZa one hude što život bez jala žive
A život im se
Povazdan
RugaNeka je otvorena za neznanog brata
I neznanog
DrugaZa one koji u tmici svoje tamnice
U čami svog čamovog tijela
Zbog toga pateŽudeći da slovo ono bude
Za svekolike
LjudeDa se svi oni konačno
Sa tim slovom
ZbrateNeka je djedovska hiža
Širom otvorena
Posvunoć i
PovazdanZa onog što davno je već pošao
I sada po tmuši gazi
Veoma trudan
Iz dalekaAl zna da stići će jednom budan
Tamo gdje
Nekto ga
ČekaNeka je zato djedovska hiža
Otvorena
ŠiromA ako li kto ta vrata kreposti
U sebeljublju svom
Nenadno
ZatvoriNeka se hiža djedovska do temelja
Sori i sruši
U mojoj
DušiU obor čađavi neka se obori
Neka se u gar goli
I pepeo crni
Neka se
U veliko ništa
Neka se
SatvoriNeka se u njoj
Kao u satanskom logu
Izlegu skorpije i zmije(Oprostite svi vi
koji ste kleti i prokleti
Na ovoj kletvi kletvenikaAli hiža djedovska
Bez milog gosta i dosta
Hiža moja ni hiža tvoja
Nit hiža djedovska više nije)
You might also like
Mulabdićeva vizija bošnjaštva koju je potrebno oživjeti
Nakon pada Bosanskog kraljevstva i osvajanja od strane Osmanskog carstva, Bošnjaci, naročito oni koji su primili islam, svoje književno stvaralaštvo počinju da pišu na orijentalnim jezicima. Ta praksa pisanja na
KRATKI FILM Maria Kotromanjić – zaboravljena bosanska princeza
https://youtu.be/ZgUKjHF0t68 Učestvujte u našem izboru najvećeg bosanskog vladara… [polldaddy poll=9473624]
Pjevač Adnan Hamidović o odlasku na Umru: Kad sam se vratio u Bosnu, osjećao sam se kao da imam krila
Reper Adnan Hamidović Frenkie večeras ima koncert u Sarajevu nakon dugo vremena. Za O kanal je govorio šta publika može očekivati, prokomentarisao je svoj novi album “Stari Frenkie” ali i