Obilježena godišnjica masakra u Ahmićima: Ponovljen apel da se otkriju lokacije tijela

Obilježena godišnjica masakra u Ahmićima: Ponovljen apel da se otkriju lokacije tijela

Na simboličan način i u krugu manjeg broja predstavnika političkog i vjerskog života u Bosni i Hercegovini, u Ahmićima kod Viteza, danas je obilježena 28. godišnjica masakra nad bošnjačkim civilima u tom selu, javlja AA.

Zbog epidemioloških mjera, obilježavanje je, za razliku od ranijih godina, proteklo s manjim brojem prisutnih.

Obilježavanje je počelo u prijepodnevnim satima mirnom šetnjom “Put istine i sjećanja” i učenjem Jasina na Šehidskom mezarju u Vitezu.

Zatim je upriličeno polaganje cvijeća i odavanje počasti na Šehidskom spomen-obilježju kod Donje džamije u Ahmićima. Među prisutnima, između ostalih, bio je i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Melika Mahmutbegović i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.

Atif Ahmić, predsjednik Udruženja žrtava “16. april Ahmići”, podsjetio je da ovo udruženje već 26 godina obilježava godišnjicu masakra.

“Ove godine obilježavamo u vrijeme pandemije i moramo se pridržavat epidemioloških mjera. Danas je ovdje trebalo biti pet do deset hiljada posjetilaca, ali takva je situacija. Poruka ove godine je da moramo graditi suživot s katolicima i da se ovo nikada i nikome ne ponovi”, kazao je Ahmić.

Podsjetio je da svake godine apeluju da se pronađu posmrtni ostaci nestalih.

“Međutim, još niko neće da se pojavi i kaže gdje su ubijeni i ukopani. Naše je da se borimo, apelujemo i molimo da kažu gdje su”, dodao je Ahmić.

U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane Džokeri i Maturice izvršile su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.

Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima 16. aprila 1993. godine bila je tromjesečna beba.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakrima, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.

Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.

Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a Džokeri, bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora.

Previous Završne pripreme Oružanih snaga BiH za bilateralnu vježbu „Brzi odgovor 21“
Next Red Bull 400: Ovog ljeta i bosansko izdanja najteže utrke na svijetu

You might also like

NAŠI DANI

Maršom mira obilježena godišnjica progona Bošnjaka i Hrvata iz Doboja

U znak sjećanja na dane progona i stradanja civila organiziran je marš mira “Doboj 2023”. Učesnici su išli rutom od Tešanjke do Doboja, istom trasom kojom je početkom maja 1992.

NAŠI DANI

Ispraćeni kakanjski učesnici “Marša mira”

U Kaknju je danas upriličen ispraćaj kakanjskih učesnika ovogodišnjeg Memorijalnog pohoda “Marš mira” od Nezuka u općini Sapna do Srebrenice. Prije nego što su Kakanjci krenuli autobusima prema Nezuku upriličeno je

NAŠI DANI

Silajdžić u Londonu: Vjekovima Bosna je bila poznata po modelu jedinstvenog suživota

Bivši član Predsjedništva, premijer i ministar vanjskih poslova naše države dr. Harisa Silajdžić je govorio na panelu u okviru priprema obilježavanja komemoracije 25. godišnjice genocida u Srebrenici, a koji je