Obilježeno 450 godina od izgradnje džamije Sinan-paše Boljanića u Čajniču
U Čajniču, gradiću na istoku Bosne i Hercegovine, danas je obilježena 450 godišnjica izgradnje džamije Sinan-paše Boljanića, javlja AA.
Tim povodom, u svim džematima proučeno je 40 jasina, a dova je proučena i u turbetu, u kompleksu džamije u centru Čajniča, u kojem počivaju posmrtni ostaci Sinan-paše i njegove supruge Šemsa kadune.
Sinan-pašina džamije izgrađena je 1570. godine, a osim džamije izgradio je brojne druge objekte.
“Slobodno možemo reći da je on graditelj Čajniča. Izgradio je mlinove na rijeci Janjini, mnoštvo musafirhana, medresu koja je bila u sklopu ovog kompleksa. Mnogo hajrata je iza sebe ostavio Sinan-beg Boljanić”, rekao je Avdo ef. Šišić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Čajniče.
Sandžak-beg bosanskog i hercegovačkog ejaleta najveći je dobročinitelj u historiji Čajniča, jer je uz kompleks džamije kasnije nastala i Sinan-pašina mahala. Njegova džamija i ranije je bila uvrštena na listu svjetske baštine, a 2004. godine proglašena je nacionalnim spomenikom BiH.
“Ono što je interesantno, iščitavamo li njegovu biografiju, jeste da je bio zet čuvenog Mehmed-paše Sokolovića. Njegov brat, Husein-paša Boljanić u Pljevljima je izgradio džamiju, samo godinu dana ranije, koja je skoro pa identična”, dodaje Šišić.
Učenju dove prisustvovao je i goraždanski muftija Remzija ef. Pitić. On je rekao da je ove godine, zbog aktuelne situacije s epidemiološkom situacijom, godišnjica obilježena skromno, ali da su se institucije Islamske zajednice obavezale da će narednih godina prisjećanje na Sinan-pašu, ali i druge velikane i dobrotvore, biti tradicija.
U gradu danas nema Bošnjaka, koji su se u manjem broju vratili uglavnom u seoska područja.
Obnova džamije u Čajniču nešto je preveliko što je teško iskazati riječima, rekao nam je Ramiz Musabašić. Rat i period poslije rata proveo je u Goraždu, ali po odlasku u penziju Musabašić je danas najčešće u selu Milijeno, nekoliko kilometara od Čajniča.
“Na ovo vaše pitanje šta mi znači obnova Sinan-pašine džamije u Čajniču trebao bih prvo upitati svoje srce. Odgovor leži tu i teško ga je opisati, ali ono je izuzetno pozitivno, jer u Čajniče se vratio duh, kako vjerski, tako i duh bošnjačkog naroda”, dodaje Musabašić.
On se nada da će sa obnovom džamije Sinan-paše Boljanića brže krenuti i povratak i obnova nekadašnjeg način života u ovom malom gradu.
“Nadam se da će se to desiti, jer to je i cilj. Šta će nam vjerski objekti ako nema onoga ko će da dolazi, da ih koristi, da ulazi u te vjerske objekte. I nadam se da se pomalo vraća duh tog čajničkog života, zajedničkog života koji je nekad bio u Čajniču. To je bilo nešto fantastično. Koga god da upitate za taj period života svako će vam reći da je to nešto nezaboravno i da je to inače nešto što nas veže bez obzira ko smo, šta smo, kome pripadamo”, naglašava Musabašić.
Džamija Sinan-paše Boljanića potpuno je uništena početkom rata, a njena obnova započeta je 2016. godine, zahvaljujući Generalnoj direkciji vakufa Republike Turske i Vakufskoj direkciji IZ BiH.
You might also like
Kalajdžisalihović: Cijena sarajevske papuče se određivala prema cijeni janjeta ili košnice pčela
Umijeće izrade sarajevske papuče uvršteno je na Listu nematerijalne kulturne baštine Kantona Sarajevo koju je sastavila radna grupa formirana na prijedlog UNESCO kancelarije u Sarajevu i Ministarstva kulture i sporta
Bosansko posuđe ‘najvažnija umjetnička forma srednjovjekovne Bosne’
M. Wencel je svojim istraživanjima došla čak do zaključka “da najvažnija umjetnička forma srednjovjekovne Bosne u XIV I XV stoljeću nisu stećci. Glavna bosanska umjetnička forma bile su tucane, ornamentisane
Visočki muzej čuva nadvratnik i natprozornik srednjovjekovnog grada (Video)
Nadvratnik i natprozornik sa srednjovjekovnog bosanskog kraljevskog grada Visoki najvrijedniji su eksponati srednjovjekovne zbirke Zavičajnog muzeja iz Visokog. Nadvratnik je pronađen 1993. godine, kao slučajni nalaz, kada je i prenesen