Održana promocija knjige „Odnos osmanskih vlasti prema Bosanskom ustanku 1875-1878“
16.maja 2017. godine JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona zajedno sa Centrom za osmanističke studije, Filozofskim fakultetom Univerziteta u Tuzli, Arhivom TK i Društvom arhivskih uposlenika organizovao je promociju knjige „Odnos osmanskih vlasti prema Bosanskom ustanku 1875-1878“ autora Hasana Škapura.
Promotori su bili dr. sc. Sedad Bešlija, mr. sc. Kemal Bašić i prof. dr. Senaid Hadžić. Ulogu moderatora preuzela je dr. sc. Mersiha Imamović. Promocija je održana na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Hasan Škapur rođen je 09. septembra 1913. godine u naselju Škapurevića brdo, na ulazu u Tešanj. Osnovnu školu završio je u Tešnju 1927. Godine, te u periodu od 1927. do 1935. godine školuje se u Gazi Husrev-begovoj medresi, nakon koje upisuje Višu islamsku šeriatsko-teološku školu.
Po završetku studija postavljen je na mjesto suplenta Državne realne gimnazije u Bihaću gdje je radio do 1942. godine. Do 1947. godine radi u Banjaluci u Državnoj realnoj gimnaziji, honorarno u Trgovačkoj akademiji, te je usputno obavljao dužnosti stalnog vaiza u Ferhad-pašinoj džamiji. U Prijedoru je Škapur od 1947. do 1954. predavao opću historiju, srpskohrvatski i ruski jezik u gimnaziji, a nakon 1954. Obavlja dužnosti kustosa novoosnovanog Zavičajnog muzeja u Prijedoru (kasnije Muzej Kozare). Radom u toj ustanovi počeo se baviti historijom Bosne i Hercegovine, naročito Krajine. Umro je u Prijedoru 25. maja 1975. godine.
Hasan Škapur autor je mnogobrojnih knjiga, članaka, te radova. Knjiga „Odnos osmanskih vlasti prema Bosanskom ustanku 1875-1878“ predstavlja detaljnu, hronološko-tematski struktuiranu historiju ustanka iz osmanske državne perspektive, bazirana primarno na izvorima osmanske provenijencije.
Autor je značajan prostor u knjizi posvetio odnosu prema zarobljenicima, imovini pobunjenika, odnosu muslimana i nemuslimana kao i odnosu muslimana prema osmanskoj vlasti, u kojem je u duhu onovremnenog diskursa nastojao da nađe elemente općenarodnog nezadovoljstva i otpora stranoj vlasti. To ne znači da takvog nezadovoljstva nije bilo.
Stručnu i tehničku pripremu kao i publikovanje ovog djela podržao je Ured za tursku dijasporu i srodne zajednice pri Vladi Republike Turske, a izdata je od strane Centra za osmanističke studije, Sarajevo.
Izvor: bastina.ba
You might also like
Husein-kapetan Gradaščević: Sanjar bosanske slobode
Jedno ime trajno je ispisano zlatnim slovima u historiji Bosne i Hercegovine. Ime je to čovjeka koji je, boreći se za slobodu svoje zemlje, ustao na bunu i iskazao neposluh
Pogledajte kako je izgledao srednjovjekovni bosanski kraljevski grad – Bobovac
U Muzeju Kaknja se nalazi impresivna maketa kraljevskog grada Bobovca. Maketu je izradio Ivica Tomičić iz Kaknja. Kraljevski grad Bobovac je smješten u brdima srednje Bosne na području gdje graniče općine
Prije 40 godina u Bosnu došla druga Nobelova nagrada, za to je zaslužan Vladimir Prelog
Vladimir Prelog dobio je Nobelovu nagradu iz hemije 12. decembra 1975. godine. Rođen u Sarajevu 1906. godine, a umro u Cirihu (Zürich) 1998. godine, Prelog je, nakon Ive Andrića, postao