Oružane snage Bosne i Hercegovine primaju 800 vojnika; konkurs početkom narednog mjeseca

Intervju: Senad Mašović, načelnik Zajedničkog štaba OSBiH…

Dok se čekaju političke odluke da bi se aktivirao Akcijski plan za članstvo u NATO-u, šta Oružane snage Bosne i Hercegovine mogu i planiraju uraditi da bi ispunile uslove za eventualno članstvo?

– Prije svega, veoma je bitno naglasiti da država Bosna i Hercegovina treba da dobije članstvo, a ne OSBiH, odnosno OSBiH su samo dio ukupnog bh. društva koji svojim naporima doprinosi na putu BiH ka euroatlantskim integracijama koji uključuju i aktiviranje MAP-a kao posljednje stepenice prije punopravnog članstva BiH u NATO. U tom pogledu moram istaći da su OSBiH u dosadašnjem periodu uradile dosta ka ispunjavanju svojih obaveza u sklopu sveukupnog napora koji ulaže država BiH ka ostvarivanju navedenog cilja.

Imperativ za državu

Ovo se, prije svega, odnosi na rješavanje viškova municije i minsko-eksplozivnih sredstava, gdje su OSBiH u proteklih nekoliko godina ostvarile bitne rezultate i došle u situaciju da u naredne dvije godine uspostave permanentan proces praćenja životnog ciklusa municije i minsko-eksplozivnih sredstava (MiMES) i tako smanje mogućnost za neplanirane eksplozije na minimum i samim time poboljšaju sigurnost kako građana, tako i okruženja.

Oružane snage Bosne i Hercegovine su u dosadašnjem periodu učestvovale i još učestvuju u UN, NATO i EU mirovnim misijama, počevši od Etiopije i Eritreje, preko Iraka do Afganistana, Konga, Malija i Centralnoafričke Republike. Do danas, u naprijed navedenim misijama, učestvovalo je oko 1.300 pripadnika OSBiH. Ovo je važno naglasiti, jer učestvovanje OSBiH u navedenim misijama bitno je uticalo na promjenu imidža države na međunarodnom planu.

Oružane snage Bosne i Hercegovine kontinuirano učestvuju u međunarodnim vježbama (NATO, UN, EU), koje se realizuju na nivou država članica regionalnih inicijativa (A5, B9) i vježbama koje organizuju zemlje u okruženju. U prosjeku, godišnje na međunarodnim vježbama učestvuje oko 200 pripadnika OSBiH. Kao uslov za aktiviranje Akcionog plana BiH za članstvo u NATO-u, u ovom momentu uglavnom se spominje samo knjiženje perspektivnih vojnih lokacija na državu BiH. Do kraja januara 2018. na teritoriji FBiH izvršeno je knjiženje skoro svih vojnih lokacija i potrebno je isto uraditi sa vojnim lokacijama u RS-u. Posmatrajući situaciju sa aspekta mogućeg brzog uknjižavanja preostalih vojnih lokacija, mislim da je ostvaren nivo knjiženja koji je u aktualnim okolnostima objektivno moguć. Smatram veoma bitnim naglasiti da različite analize, naučni radovi, analitike i procjene, zaključci sa konferencija i foruma, pokazuju da je ulazak u NATO bilo kojoj njenoj članici donio prije svega ekonomski, a onda i socijalni i sigurnosni prosperitet. Nedvojbeno je da sigurnosni kišobran, koji je garantovan članstvom u NATO-alijansi, predstavlja značajan mehanizam za stvaranje sigurnosnog ambijenta kao garanta za investicijska ulaganja. Osim toga, aktivacija MAP-a stvorit će pretpostavke i mogućnosti za dalju harmonizaciju različitih propisa sa EU, a koji će biti važni za BiH na njenom putu ka članstvu u EU. Imajući u vidu navedeno, jasno je da je ulazak u NATO imperativ za državu, a ne samo za vojsku, kako se to često interpretira.

Na čemu će biti fokus rada OSBiH u ovoj i idućim godinama?

– Mi ćemo se fokusirati na poboljšanje različitih sposobnosti komandi i jedinica i jačanje sistema komandovanja i kontrole OSBiH, od najviših pa sve do operativnih i taktičkih nivoa vojne odgovornosti. Efikasna realizacija Plana razvoja i modernizacije, odnosno adekvatnije opremanje jedinica i komandi kroz realizaciju kapitalnih projekata nameće se kao imperativ reformi, naročito za stvaranje pretpostavki za povećanje kopnene i zračne mobilnosti OSBiH, a s ciljem povećanja ukupne operativnosti neophodne za efikasnije izvršavanje Zakonom o odbrani definisanih zadataka. Jedan od prioriteta u budućem radu OSBiH bit će individualna i kolektivna obuka pojedinaca, jedinica i komandi kroz korištenje sopstvenih, ali i međunarodnih kapaciteta za obuku. Poznata je činjenica da je BiH još u samom vrhu kada je u pitanju zagađenost minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima, što predstavlja jedan od najvećih sigurnosnih, ekonomskih, humanitarnih, socijalnih i razvojnih rizika u BiH. Protivminsko djelovanje i operacije humanitarnog deminiranja predstavljat će jedan od ključnih prioriteta, te u tom pogledu stvaranje stručnih ljudskih, ali i tehničkih kapaciteta, uvođenje novih modernijih metoda u operacijama humanitarnog deminiranja i povećanje stepena opremljenosti deminerskih timova, sve s ciljem smanjenja minama i ubojnim sredstvima kontaminiranog prostora.

Podmlađivanje oficirskog i podoficirskog kadra i adekvatna popuna jedinica vojničkim kadrom, kao i izgradnja oficirskog i podoficirskog kora, jedne grupe novih lidera koji će u budućnosti biti spremni da preuzmu odgovornost komandovanja i kontrole u komandama i jedinicama OSBiH je nešto što predstavlja veoma složen proces reformi koji zahtijeva maksimalno angažovanje ne samo Ministarstva odbrane i OSBiH već i struktura državne vlasti, prvenstveno Parlamenta BiH i Vijeća ministara BiH.

Posljednjih godina se često govori i o odlasku vojnika iz OSBiH zbog, kako je to i vojni povjerenik u izvještajima navodio, loših uslova u kasarnama, loše ishrane, nemogućnosti napredovanja… Koliko je danas vojnika manje u odnosu na ranijih nekoliko godina, kako i čime privući mlade da postanu profesionalni vojnici i možemo li očekivati neka veća ulaganja u OSBiH?

– Želio bih iznijeti neke podatke koji će javnosti dati posve drugačiju sliku u odnosu na postavljeno pitanje, koje samo po sebi sugeriše jednu negativnu pojavu. Popunjavanje OSBiH i prijem u profesionalnu vojnu službu, kao i odlazak iz vojne službe po raznim osnovama dali su jedan novi momenat na osvježavanju kadra. U tom pogledu, želim istaći da smo u zadnjih 10-ak godina primili 4.868 vojnika kroz 19 klasa, 82 podoficira kroz dvije klase i 196 oficira kroz pet klasa, ne ubrajajući kadete koji se još nalaze na školovanju, što ukupno iznosi 5.119 lica. Znači, MO i OSBiH provode kontinuiran proces pomlađivanja pripadnika OSBiH, koji je uslovljen prestankom službe vojnicima nakon napunjenih 35 godina kao gornje starosne granice za ostanak u službi, ali i prestankom službe po drugim osnovama. Ne smijemo zaboraviti da OSBiH nije imun na ukupan trend kretanja radne snage, koji ne pogađa samo BiH već i šire evropsko društvo, a uzrokovano je boljim ekonomskim, finansijskim, životnim i poslovnim uslovima, odnosno poslovnim ponudama koje su dostupne u nekim zemljama EU. Vjerujem da je veliki broj vojnika koji je napustio OSBiH proteklih godina bio impliciran upravo navedenim faktorima. Naravno, ja sam ranije istakao da je plata vojnika OSBiH ispod prosjeka plate na državnom nivou i to predstavlja jedan od faktora koji inicira vojnike da traže drugi, bolje plaćen posao. U pogledu navedenog, želim iskoristiti priliku da zahvalim Parlamentu BiH što je uvažio i dao podršku realizaciji prijedloga MO i OSBiH za povećanje plata vojnicima.

Nova snaga

Kao jedan od bitnih faktora koji opredjeljuje vojnike za ostanak u OSBiH je mogućnost napredovanja u službi. Ja sam već inicirao da se, u skladu sa pravilnicima koji regulišu napredovanje u službi, rezultatima rada, individualnim sposobnostima i dostignutim stepenom profesionalizma, planira prekategorizacija vojnika u početne činove podoficira. Vjerujem da će ovo svim vojnicima dati novu snagu, volju i želju za nadmetanjem, ali i mogućnost da daju maksimum kako bi dobili šansu da napreduju u svojoj vojničkoj karijeri.

U naredne tri godine planiran je prijem 2.534 vojna lica i to: 2.015 vojnika, 210 podoficira i 309 oficira, a već početkom aprila bit će objavljen konkurs za prijem 800 vojnika u OSBiH. Vojni poziv smatram izuzetno perspektivnim, imajući u vidu prilike za usavršavanje, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u inostranstvu, posebno kada se prisjetimo da imamo više od 130 kadeta na akademijama širom Evrope preko Turske, Srbije, BJR Makedonije, Hrvatske, Austrije, Njemačke, Velike Britanije, Grčke, ali i u SAD-u. Vojni poziv je izuzetno odgovoran, povezan sa rizicima i realnim opasnostima. Vojska ide tamo gdje je najteže – u vatru, vodu, u dim… To je posao za odvažne, smjele i hrabre ljude.

Bosna i Hercegovina se već nekoliko ljeta bori s požarima koje gase helikopteri OSBiH. S koliko ispravnih helikoptera trenutno raspolažemo i koliko imamo pilota? Prije više od dvije godine najavljeni su nabavka novih, remont starih helikoptera, ali i školovanje pilota. Je li po tom pitanju nešto urađeno? Hrvatska je dobila američke borbene helikoptere. Može li BiH očekivati jednu takvu donaciju?

– Vi ste u pravu kada opravdano i kroz pitanje naglašavate značajnu ulogu OSBiH u gašenju požara koji se posljednjih godina intenziviraju u različitim dijelovima BiH. Moram naglasiti da su OS u dosadašnjem periodu bile značajan faktor u borbi ne samo sa vatrenom stihijom već i poplavama i medicinskim evakuacijama zračnim putem, štiteći tako živote i imovinu građana BiH. Samo u protekloj godini Zračne snage OSBiH su, tokom gašenja požara, obavile 243 sata naleta tokom kojih je izbačeno 1.729.000 litara vode, potom deset letova (MEDAVAC), tokom kojih je izvršena hitna evakuacija životno ugroženih građana u i van BiH, i naravno svi se još jednom moramo prisjetiti da su Zračne snage zajedno sa ostalim pripadnicima OSBiH tokom poplava 2014. bile ključni faktor u borbi protiv navedene prirodne katastrofe kada su u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine samo pripadnici OSBiH uspjeli doći do naših građana i uspješno izvršili njihovu evakuaciju.

Nažalost, prateći različite forume, konferencije, analize i opšta dešavanja oko klimatskih promjena, moram istaći da ne možemo biti optimisti u pogledu eventualnog smanjenja broja prirodnih i drugih nesreća.

U dosadašnjem periodu postojanja, MO i OSBiH nisu kupili niti jedan helikopter, a u isto vrijeme potreba za angažovanjem broja helikoptera OS se konstantno povećavala. Ipak, mi smo uspjeli pokrenuti neke kapitalne projekte i uz pomoć Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH odobreno je oko 65 miliona KM za nabavku i modernizaciju helikoptera. Pored toga, MOBiH je odvojio oko 6,2 miliona KM iz prošlogodišnjeg budžeta koje ćemo udružiti sa novčanim sredstvima koja je odobrila vlada SAD-a kroz program vojne pomoći BiH i pokušati realizovati nabavku paketa koji bi uključivao: 2 helikoptera, rezervne dijelove, preobuku pilota i neophodnu literaturu. Veoma je bitno naglasiti da je onda kada potpišemo ugovor za kupovinu helikoptera, potrebno 18 mjeseci da oni budu isporučeni u BiH. Znači, mi ne možemo računati na te helikoptere ove godine i to još više otežava situaciju. Stoga intenzivno radimo na stvaranju pretpostavki da se, kroz bilateralnu saradnju sa prijateljskim zemljama, izvrše opravka i remont platformi helikoptera, a s ciljem poboljšanja i povećanja broja operativnih letjelica. Pored kupovine novih helikoptera, MO i OSBiH će pokušati kroz bilateralnu ili druge vidove saradnje istražiti mogućnost dobijanja helikoptera kroz donaciju, a kao što je to slučaj kod nekih zemalja u regionu. Imajući u vidu sve navedeno, nabavka novih helikoptera se nameće kao imperativ.

Hoće li se tokom zajedničke vježbe NATO-a i OSBiH koristiti municija u kojoj se nalazi osiromašeni uranij i koristi li se takva municija ikad prilikom vojnih vježbi i u jednoj zemlji?

– Za sve vojne vježbe koje se organiziraju u i van Bosne i Hercegovine, a koje podrazumijevaju i sudjelovanje međunarodnih subjekata, Ministarstvo odbrane BiH pribavlja odobrenje Predsjedništva BiH, te se vrše pripreme i koordiniraju aktivnosti sa svim drugim potrebnim institucijama u državi. U sklopu bilateralne saradnje sa SAD-om razmatra se i realizacija vježbe zračno-kopnene integracije – Air to Ground Integration tokom 2019. Organizacija predmetne vježbe je u početnoj fazi usaglašavanja. U tom smislu, OSBiH je organizirao koordinacijski sastanak kako bi izvršio sopstvene pripreme za realizaciju prvog koordinacijskog događaja u 2018, na kojem bi se iskazale informacije o ograničenju poligona, municije, koncepta, iznošenje prijedloga oko identifikovanja učesnika, ciljeva vježbe…

Svete riječi

Važno je napomenuti da OSBiH prilikom planiranja izvođenja operacija i obuke uvijek razmatra moguće negativne efekte vojnih operacija na civilno stanovništvo i okoliš. Posebno želim naglasiti da svi u lancu komandovanja i kontrole sa mnom na čelu kao načelnikom Zajedničkog štaba OSBiH, niti jedan oficir i podoficir koji učestvuje u planiranju bilo koje vježbe ili događaja u kojem učestvuju OSBiH u i van BiH, nikad neće dozvoliti upotrebu nekonvencionalnog naoružanja niti municije koja bi učinila štetu zdravlju ili imovini bilo kojeg građana Bosne i Hercegovine, u bilo kojem dijelu zemlje. Mi smo u službi i funkciji svoje države i svojih građana i najljepše se osjećamo kada im možemo na bilo koji način pomoći. Stoga, tokom vježbe Air to Ground Exercise 2019 ili bilo koje druge vježbe u budućnosti neće se koristiti municija sa osiromašenim uranijumom i neće se koristiti oružje koje je koristilo za gađanje municiju sa osiromašenim uranijumom.

Kako biste u nekoliko riječi opisali vojnički poziv?

– Ono što želim jasno naglasiti ovdje je da je OSBiH jedina legalna i legitimna vojna sila zadužena za odbranu teritorijalnog integriteta države i OSBiH će u svakom momentu biti na usluzi svim građanima Bosne i Hercegovine na cijeloj njenoj teritoriji. A kada bih morao to opisati sa nekoliko riječi, onda bih svakako rekao: Dužnost, čast, država. Te tri svete riječi diktiraju ono što mi trebamo biti, šta možemo biti, šta ćemo biti.