Otto Englander, Bosanac koji je stvarao Disneyjeve klasike „Snježanu i sedam patuljaka“ i „Pinocchija“

Otto Englander, Bosanac koji je stvarao Disneyjeve klasike „Snježanu i sedam patuljaka“ i „Pinocchija“

 

Pisac priča i scenarija za kultne Disneyijeve animirane filmove iz Bosne i Hercegovine je otišao početkom dvadesetih godina 20. stoljeća i u Hollywoodu napravio veliku filmsku biografiju. O njemu se dosad u Bosni i Hercegovini nije znalo ništa

 

Sigurni smo da  je za Otta Englandera u Bosni i Hercegovini malo ko ikada čuo, ali je većina sigurno pogledala barem jedan film za koji je on pisao scenarije, knjige snimanja ili razrađivao priče.  Bio je dio kreativnog tima Walta Disneya u vrijeme dok se ovaj studio razvijao i jedan je autora koji je radio na filmova koji su danas povijest ovoga studija ali i svjetske animacije uopće.

Autor je scenarija i priča za brojne kratke animirane filmove iz serije o Mickey Mousu, Paji Patku, kao i niza drugih danas anatologijskih crtića uz koje su odrastale generacije ljubitelja animacije u čitavom svijetu.

Autor priče ii scenarija je za mnoge dugometražne animirane filmove koje ste vjerovatno gledali. Prvi je početak Disneyjeve produkcije dugometražnih filmova i neprikosnoveni klasik na listi najvažnijih filmova svih vremena i, po izboru American Film Institutea, najbolji animacijski film svih vremena – „Snježana i sedam pataljuka“ (1937). Nakon toga dolazi drugi veliki klasik Disneyjeve produkcije „Pinocchio“ (1940), prvi animirani film koji je dobio nekoliko Oscara, te „Fanatasia“ (1940), za koji je Englander radio segment „Pastoralna simfonija“, po mnogima najbolji dio ovoga također kultnog ostvarenja sedme umjetnosti.

Potom je uslijedio još jedan klasik „devete umjetnosti“ – „Dumbo“ (1941).  Englander je radio i scenarije za igrane westerne – „Massacre River“ (1949), „The Boy from Indiana“ (1950), te kostimiranu historijsku akciju „The Diamond Queen“, kao i za TV,  gdje je uređivao neke od Disneyjevih projekta.

Otto Englander je umro od srčanog udara u Las Angelesu 1969. godine.

pinocchio

 

Zašto je ova priča o velikom imenu Disneyjeve škole animiranog filma važna za nas?

Iz vrlo jednostavnog razloga – Otto Englander je porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Ovaj podatak je ostao potpuno nepoznat  historičarima i hroničarima bosanskohercegovačkog filma i tek nedavno ga je veliki slikar i multimedijalni umjetnik Ismar Mujezinović otkrio ovdašnjim filmskim radnicima. Naime, Otto Englander je rođen 17. februara 1906. godine u Tuzli, gdje je i odrastao. Šturi podaci kazuju da je bio sin Jevreja Bele Englender i Gisele Lisska. Početkom dvadesetih godina 20. stoljeća Otto odlazi u New York, završava art školu u Chester School.

Nakon toga, zbog ljubavi prema animaciji, odlazi u Hollywood, gdje počinje raditi za Disneyjev studio koji se tek razvijao. Bio je u braku sa Ernom Pinto,rođenoj također u Bosni i Hercegovini (Doboj), koja je nakon smrti Otta dočekala duboku starost i umrla u Los Angelesu 2008. godine.

Otto Englander je zasigurno jedno od najvećih imena filmske umjetnosti sa ovih prostora. Za nadati je se da će se njegova biografija i veza sa Bosnom i Hercegovinom uskoro i detaljnije obraditi.

A upravo na inicijativu umjetnika Ismara Mujezinovića  organizatori Tuzla Film Festivala donijeli su odluku da se na 7. TFF-u  (od 12. 19. oktobra 2018. godine) po prvi put dodijeli nagrada za najbolji scenario i to pod nazivom Otto Englander.

 

(Depo/MiruhBosne)
Previous Mašinska obrada metala u ekspanziji, proizvođači imaju garantovano tržište (VIDEO)
Next Konjanici krenuli iz Sarajeva na 508. Dane Ajvatovice (VIDEO)

You might also like

HISTORIJA

Obrazovanje u doba srednjovjekovne Bosne

  Iz novoizišle knjige prof. E. Imamovića  „Korijeni i život bosanskog plemsta kroz historiju, Sarajevo 2018.“ Brojna arhivska građa pokazuje da je prosvjećenost u srednjovjekovnoj Bosni bila na zavidnoj visini.

BAŠTINA

Ad modum bosnensis: Srednjovjekovna Bosna kao inspiracija umjetnika

  “Ad modum bosnensis” je srednjovjekovni bosanski umjetnički stil izrade predmeta koji je jako inspirativan i zasigurno da zaslužuje više pažnje. Kao što neki historijski period naše domovine zaslužuje više

KULTURA I UMJETNOST

Zajednički projekt BHRT-a i AMUS-a: Zemljo moja

Muzička produkcija BHRT u saradnji sa AMUS-om pokreće projekt koji nosi naziv „Zemljo moja“ po originalnoj pjesmi autora Kemala Montena: Ambasadori ‎– Zemljo Moja /Budi s njom. U vremenu kada