Otvorena izložba Dževada Hoze u Kulturno-informativnom centru Bosne i Hercegovine u Zagrebu

Otvorena izložba Dževada Hoze u Kulturno-informativnom centru Bosne i Hercegovine u Zagrebu

U Kulturno-informativnom centru BiH u Zagrebu otvorena je retrospektivna izložba grafika i video uradaka Dževada Hoze, jednog od najvećih bosanskohercegovačkih grafičara.

Ambasada Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj, Kulturno-informativni centar BiH u Zagrebu (KIC BiH) u saradnji s Umjetničkom galerijom Bosne i Hercegovine svečano su otvorili retrospektivnu izložbu bosanskohercegovačkog slikara i grafičara Dževada Hoze “Živototisak“.

Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj Elma Kovačević Bajtal u svom obraćanju okupljenima poručila je kako je ova izložba dio razvojne saradnje između prijateljskih država Hrvatske i Bosne i Hercegovine koju treba unapređivati, osim na polju kulture, i na ostalim područjima.

“Želim zajedno s kolegama i institucijama iz Bosne i Hercegovine djelovati na promociji naše kulturne baštine, a na tom polju BiH ima puno toga za kazati i pokazati, i sebi i drugima“, poručila je Kovačević Bajtal.

Ambasadorica Kovačević Bajtal posebno se zahvalila Umjetničkoj galeriji BiH na uloženom trudu u donošenju ove vrijedne izložbe iz Sarajeva u Zagreb.

Okupljene je pozdravio i Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH, koji je naglasio kako ova institucija djeluje već 70 godina te kako je ovaj izložbeni prostor u KIC-u BiH, koji je nekad pripadao kiparu Dušanu Džamonji, mjesto koje će postati centar buduće saradnje između Hrvatske i BiH, kako na području likovnosti, tako i književnosti, muzike i ostalih umjetnosti.

Kustosica izložbe Ivana Udovičić istaknula je kako je Dževad Hozo bio poznati grafičar, utemeljitelj čuvene sarajevske škole grafike koji je školovan u Ljubljani i koji se do kraja svoje karijere bavio grafikom.

Naglasila je kako je u KIC-u BiH izložen presjek njegovih radova kroz cikluse, od onih ranih iz 1960-ih do ratnih radova, zaključno s 1995. godinom. Nakon grafike, već u poznim godinama svog života, Hozo je prešao na medij videa, navela je Udovičić, koji su također izloženi.

Među izloženim slikama, izloženi su Hozini radovi koji tematiziraju prošlost Bosne i Hercegovine, monumentalnu plastiku, nišane, nadgrobne spomenike, a tu su i slike iz ciklusa “Povratak“, “Strašila, “Ecce Homo Ludens“ i Sarajevskim pasijama, odnosno ciklusom “1001 noć poslije“ kojega je radio boraveći u ratno vrijeme u Sarajevu.

Udovičić je naglasila kako je Hozo i autor stručne knjige ključne za i grafiku u regiji, “Umjetnost multioriginala“, ali i izuzetno nagrađivani umjetnik u međunardnim okvirima.

Uz izaslanika hrvatskog Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Domagoja Kneževića, na svečanosti su prisustvovali i ambasador Finske Kalle Johannes Kankaanpaaj, ambasador Turkiye Yavuz Selim Kiran, ambasador Sjeverne Makedonije Milaim Fetai, drugi predstavnici diplomatskog kora u Hrvatskoj te ugledne zvanice.

Izložba Dževada Hoze (1938. – 2020.) ostaje otvorena za posjetioce do 29. oktobra na adresi Ilica 44.

Izvor: AA

Previous Gaza: 27 bosanskih državljana čeka evakuaciju
Next Akademija povodom smrti Alije Izetbegovića: Vjerovao je da su sloboda i istina nepobjedive

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Sa stvarnim likovima o stvarnim događajima iz filma Quo vadis, Aida?: Jer, stvarnost je uvijek gora!

Hasan nije gledao kuda ide Aida. Jer on je, zapravo, Aida iz filma Jasmile Žbanić. Zbog nesuglasica s režiserkom, umjesto UN-ovog prevodioca Hasana, u filmu možete vidjeti prevoditeljicu Aidu. Njena

KULTURA I UMJETNOST

Izložba ‘Opkoljeno Sarajevo’ u Beogradu

  Stalna postavka “Opkoljeno Sarajevo” Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine bit će otvorena 25. septembra u Beogradu, a radi se o postavci koja govori o životu građana u periodu opsade,

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Pola vijeka tri velika djela – Prije 50 godina objavljene knjige ‘Kameni spavač’, ‘Derviš i smrt’ i ‘Pobune’

Godina 1966. vjerovatno je najznačajnija u novijoj bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti. Te su godine napisana tri ponajvažnija djela koja i danas predstavljaju okosnicu našeg književnog kanona: Derviš i smrt Mehmeda