Džematlije Gornje Tuzle dočekuju važan jubilej – pet stotina godina postojanja Hadži Iskender džamije, te dvadeset godina od njene temeljite obnove.
Hadži Iskender džamija, u narodu poznata i kao Čaršijska, podignuta je 1525. godine u centru naselja. Džamiju je izgradio Hadži Iskender, po kome su i džamija i mahala dobili ime. Na njoj je, u različitim vremenima, izvršeno više prepravki i intervencija. Nagrižena zubom vremena i granatiranjem u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, Hadži Iskender džamija je posljednji put rekonstruisana prije dvadeset godina. Svečano otvaranje džamije nakon temeljite obnove i proširenja održano je 11. septembra 2004. godine.
Povodom ovog jubileja, u Gornjoj Tuzli se od 11. do 15. septembra održava manifestacija “500 godina Hadži Iskender džamije u Gornjoj Tuzli (dvadeset godina od obnove)”, a koju organiziraju Muftijstvo tuzlansko i Medžlis Islamske zajednice Gornja Tuzla.
13.septembra će biti održan Okrugli sto “Gornja Tuzla u vremenu” na kojem će biti predstavljena i knjiga “Moja Gornja Tuzla – Vjerski život u XX stoljeću”, autora dr. Sead-ef. Seljubca, te upriličena izložba slika.
– U knjizi sam govorio o vjerskom životu u Gornjoj Tuzli u 20. stoljeću. Zašto “Moja Gornja Tuzla”? Jer jedan sloj te knjige ima nešto i autobiografsko. Knjiga se bavi čitavim stoljećem, za svaku godinu je izdvojeno nešto informacija, s tim da smo se osvrnuli na period i poslije 2000. godine. Knjiga govori o vjerskim objektima, načinu funkcionisanja vjerskog života u Gornjoj Tuzli čitavo stoljeće, bez obzira na promjene sistema, govori o reisul-ulemama koji su se smjenjivali, muftijama, strukturama koje su se mijenjale, a na koncu i statusu tog malog mjesta, od nekadašnjeg grada, seoske općine, općine, pa do mjesne zajednice – kazao je dr. Seljubac.
U knjizi se govori o osam džamija koje je zateklo 20. stoljeće, tri su porušene 1954. godine, nekadašnjoj medresi koja nije dočekala 20. stoljeće, tekiji za koju nije sigurno je li doživjela početak stoljeća. Govori se o imamima, mujezinima, vakifima, porodicama, koji su bili vezani za objekte i rad Zajednice, kao i vjerskim običajima.
– Mnogo toga je obuhvaćeno u knjizi. Vrlo je važno da ostane zapisano, vrlo je važna svaka zabilješka, istraživači to dobro znaju, a kako bi se neko za pedeset, stotinu godina, bavio time. Ako ne budemo imali zapisano, ostaje samo usmeno sjećanje, ali sjećanja odlaze sa svojim nosiocima – akcentirao je Seljubac.
Na okruglom stolu učešće će uzeti i prof. dr. Izet Šabotić. Govoreći o historijatu Hadži Iskender džamije, on navodi da su se od nje granale druge mahale, s mesdžidima i džamijama u njima.
– Historija Gornje Tuzle seže još u prahistoriju, arheološki podaci pokazuju da je kontinuitet življenja prisutan od neolitskog perioda kroz skoro sve vremenske periode. Naselje Gornju Tuzlu je posebno obilježilo 16. stoljeće, odnosno osmanski period, kada se izgrađuje i Čaršijska džamija, koja, na neki način, predstavlja nukleus razvoja Gornje Tuzle kao jedne izvorno bosanskohercegovačke kasabe. U tom periodu se ona razvija sa svim atributima kasabe – u administrativnom, političkom, privrednom, vjerskom, duhovnom i obrazovnom smislu, i tada doživljava svoj vrhunac. Dolazi do širenja islama i Gornja Tuzla dobija sasvim novu fizionomiju – objasnio je Šabotić.
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Husein-ef. Kavazović danas je održao hutbu povodom 500 godina od utemeljenja Hadži Iskender džamije, poznatije kao Čaršijske, u Gornjoj Tuzli i povodom 20. godišnjice njene temeljite rekonstrukcije.
– Ponosni smo na činjenicu da je naša lijepa zemlja Bosna i Hercegovina stoljećima mjesto susretanja različitih vjera, kultura i tradicija. Prije više od pet stoljeća se u srcima ljudi, na njezinom tlu, primila Allahova vjera islam, po čemu je naša domovina jedinstvena i prepoznatljiva u ovom dijelu svijeta – podsjetio je reisul-ulema.
Prožeti ljubavlju i vođeni širinom i vedrinom islama, kako je kazao, bosanskohercegovački muslimani su izgradili novi svijet u srcu Evrope koji ju je oplemenio i učinio raznovrsnijom.
– Velika zasluga na tom putu pripada našim džematlijama, a posebno ulemi (učenima) koji su u svim vremenima bili pronositelji vjere, etike i dobra u našem narodu – kazao je reisul-ulema.
Istakao je da se današnjim povodom prisjećamo i drugih graditelja gornjotuzlanskih džamija, onih koje su danas tu, kao i onih koje su u vrtlogu vremena nestale.
– Želimo sačuvati najljepši spomen na sve plemenite vakife, imame, mujezine, mutevelije i naše džematlije koji su sačuvali emanet dini-islama i predali ga u nasljedstvo muslimanima našeg vremena. Danas, u slobodi koju smo platili skupom cijenom, dužni smo da ukazujemo na napore i zasluge generacija i istaknutih pojedinaca, čuvara naše domovine i tradicije koju stoljećima savjesno i kotinuirano čuvamo, njegujemo i razvijamo. Stoga mi je drago da će večeras biti organiziran okrugli sto “Gornja Tuzla u vremenu” i predstavljena knjiga o vjerskom životu ovog dragog mjesta tokom dvadesetog stoljeće. Nama su iznimno potrebna istraživanja naše historije i tradicije na temelju kojih se sigurnije i uspješnije oblikuju vrijednosti u sadašnjosti, te uspostavljaju jasne vizije za buduće vrijeme – naveo je reisul-ulema.
Prema njegovim riječima, uvijek je potrebno imati u vidu doprinose ranijih generacija, časnih predaka, i njihova velika djela koja im pripadaju i za koja će, ako Bog da, biti nagrađeni.
– Ali, mi također nikada ne smijemo gubiti svijest o svojoj sadašnjoj odgovornosti i potrebi da neprestano služimo dobru u skladu s učenjima naše vjere i naboljim iskustvima koja smo sticali u ovoj lijepoj zemlji – poručio je reisul-ulema.
Dodao je kako je slijediti put vjere, svrha i cilj života muslimana.
– To je put služenja Bogu Dragome u korist ljudi. Čisto pokoravanje Njemu Jedinome. Ovakve prilike koje svjedoče o trajanju naše vjere i tradicije nas duhovno okrjepljuju, ulivaju nam dodatnu snagu i bude novu nadu. To nam je neophodno na putu na kojem jesmo, kojim hodimo, kako bismo se nosili s poteškoćama koje dolaze sa svakim putovanjem. Naša domovina Bosna i Hercegovina jeste u poteškoćama, ali one nisu ni blizu onih koje smo ostavili iza sebe. Ipak, pred nama su veliki napori i izazovi. Nije jedan, više ih je. A najvažniji od njih je onaj koji se tiče naših pojedinačnih i zajedničkih slabosti. I danas, kao i uvijek, neka su nam na umu riječi hazreti Omera, koji je rekao: „Ne bojim se velikog broja neprijatelja koji je pred nama, strah me je velikog broja grijeha i poroka koji su u nama.“ Zato se borimo i budimo ustrajni u borbi sa svojim slabostima. Neka nas ne obuzimaju malodušnost i beznađe. Budimo odlučni i dosljedni u slijeđenju našega cilja: da budemo dobri i iskreni muslimani, predani Bogu Dragome, odani zemlji i narodu, u svojoj zemlji i na svome – kazao je reisul-ulema.
Poručio je kako je Bosna i Hercegovina naša domovina, da je lijepa i da nikome nije tijesna.
– Čuvajmo je i čuvajmo jedni druge. Budimo zagledani u ono što nas čeka i stalno preispitujmo svoj vlastiti doprinos svjetlijoj budućnosti nas i naših potomaka na ovim prostorima – kazao je reisul-ulema.
Dodao je, također, da se nipošto ne smijemo zaboravljati, jer zaborav nas samih proizlazi iz zaborava Boga Uzvišenoga.
– Odatle je naše stalno bdijenje nad vjerom i tradicijom na vrhu naših prioriteta. A iskušenja i izazovi na našem putu su stalni: u porodici, u komšiluku, među mlađima i među starijima…Zato se svi trebamo dobro zamisliti nad svojom sudbinom i mogućnostima kako da najodgovornije doprinosimo dobrobiti članova svoje porodice i svoje zajednice – naveo je reisul-ulema.
Ocijenio je vrlo važnim da se uvijek treba imati na umu da “smo mi jedan narod kojeg povezuje ova zemlja Bosna, naša vjera, kultura i tradicija”.
– Neka se svako od nas trudi da bude graditelj, a nipošto razgraditelj jedinstva našeg naroda. Ne smijemo se opuštati i ne smijemo biti naivni. Duboki su ožiljci na tkivu našeg naroda zbog mržnje i neprijateljstva koje se je u minulim vremenima sručilo na naše glave. Znajmo da su naša braća, očevi i djedovi dali svoje živote za našu domovinu i našu slobodu. Danas smo u svojoj zemlji slobodni. Ali sloboda nije jednom zauvijek data. Zbog toga uvijek budimo spremni da svoj jemin Bogu Uzvišenom i Poslaniku Časnom potvrdimo da ćemo bdjeti nad svojom domovinom i vrijednostima za koje su u njoj vezani svi plemeniti ljudi – rekao je reisul-ulema.
Podsjetio je kako se Bog Uzvišeni Kur’anu Mudrom zaklinje mnogim zakletvama, a da je jedna od njih i ona koja se odnosi na čovjekovo moralno izgrađivanje, odnosno na činjenicu da će uspjeti samo onaj ko svoju dušu očisti – ovdje na ovom svijetu; ko čini dobro, koje mu je Dragi Bog naredio, i izbjegava loše – koje mu je Dragi Bog zabranio.
– Nema sumnje da nas naše džamije svakodnevno odgajaju u tom duhu. Neka se u ovoj i svim našim džamijama trajno čuva emanet vjere i podučavanja, znanja i morala. Svi se odgovorno brinimo o svojim porodicama, Zajednici i društvu. Svima vama srdačno upućujem čestitke povodom ovog velikog jubileja u našoj Gornjoj Tuzli. Pred nama je mevludski mjesec u kojem na poseban način iskazujemo svoju ljubav prema hazreti pejgamberu Muhammedu, a.s. Allaha Uzvišenog molim da vas čuva i obilato nagradi za vaš trud i napor da se Njegova vjera održi i širi. Amin! – kazao je reisul-ulema Kavazović.
(MiruhBosne/Preporod.info)
