Pismo fra Antuna Kneževića pisano 1885. austrougarskim upraviteljima Bosne

Pismo fra Antuna Kneževića pisano 1885. austrougarskim upraviteljima Bosne

 

Zadnjeg vremena pripisali su se glasovi, a i novine – osobito susjedne – trubile su pried cielim svietom o budućoj sudbini Bosne, i Bošnjaka. Neka naša bratija zahtijevaše nek se njima Bosna brez ikakva ugovora, i uprav u robstvo pridade; njeki htjedoše ju uprav proždrti, i s lica zemlje dignuti, te joj jedan dio dadoše Crnojgori, a jedan Srbiji, jedan Dalmaciji, a jedan Hrvatskoj, te tako “Bosne ponosne” i spomen u vieke utrnuti.

Vaša preuzvišenost! Sila može svašta učiniti, ali sila silniku nigda nikakvo pravo ne daje; zato Bošnjaci nigda dopustiti neće, da se tako od njih i od njihove dične Kraljevine učini, to će se boriti za svoja prava, dok jedan živ bude!

Mi bolnim srcem gledamo u dvoličnost naše visoke Vlade, koja naš jezik zove “Zemaljskim”, i dopušta da se njeki zovu “Srbi” a njeki “Hrvati” umjesto da pravedno, i iskreno rekne “zemlja Bosna”, “žitelji Bošnjaci”, a njihov jezik “bosanski”.

A zar ćemo dopustiti da se spomen nas, i naše kraljevine uništi! Nigda! To nigda dopustiti nećemo! Nek se naš Sbor sazove, i na njem će Bošnjaci slobodnom svojom voljom izjaviti šta žele, i s kim hoće da budu; uvijek prije osiguravši prava svoja, i svoje Kraljevine” – stoji u pismu bosanskog franjevca Antuna Kneževića iz 1885., koje je napisano u ime varcarskih, jajačkih i liskovačkih župljana, a koje je trebalo biti predano Benjaminu Kalaju, upravitelju Bosne i Hercegovine za Austrougarsku Vladu.

Previous Komšić poručio Brnabić: Granice Bosne i Hercegovine neupitne, prestanite se poigravati
Next Bosna i Hercegovina: Dok je u Sarajevu padao snijeg, Mostar obasjan suncem

You might also like

HISTORIJA

70 godina od donošenja prvog ustava Bosne i Hercegovine

Ustavotvorna skupština je 31. decembra 1946. jednoglasno usvojila Ustav Narodne Republike Bosne i Hercegovine, objavljen 8. januara 1947. godine Prije 70. godina, 31. decembra 1946. godine, Ustavotvorna skupština Narodne Republike

HISTORIJA

Povjesničar Neven Budak ponovio onima kojima nije jasno: Tvrtko je bio bosanski kralj i simbolizirao bosansku državnost

Povodom tvrdnje Milorada Dodika da je Kralj Tvrtko bio “srpski vladar na ovim prosorima “, svoj stručni sud o ovom pitanju za zagrebački “Jutarnji list” iznio je Neven Budak , profesor srednjevjekovne povijesti na

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

U knjizi ‘Magični svijet Ilira’ tri autora opisala život ilirskog naroda

Polazeći od pitanja porijekla imena Iliri koje se u jednom trenutku historije manifestiralo kao ime rimske provincije, autori knjige “Magični svijet Ilira: historija zaboravljene civilizacije” otvaraju vrata magičnog perioda historije